Ljudski potencijal je bitan faktor turističko-ugostiteljske ponude

Ljudski turistički potencijal predstavlja važnu sponu koja indirektno šalje sliku jedne države preko gosta- turiste.

Piše: Doc. dr. Merima Aljić

Bosna i Hercegovina ima dobru predispoziciju za razvoj turizma sa aspekta prirodnog i kuturno-historijskog naslijeđa, kao i kontinuiranog povećanja statističkih pokazatelja o broju dolazaka i ostvarenih noćenja turista.

Bosnu i Hercegovinu je u 2017. godini posjetilo 1.307550 turista od čega domaćih 384329, a stranih923221. U petogodišnjem periodu 2017/2013, ukupno povećanje broja dolazaka turista je iznosilo 55%

Dijagram 1. Dolasci turista u BiH

Broj ostvarenih noćenja u Bosni i Hercegovini u 2017.godini je iznosio 2677125, od čega domaćih ostvarenih noćenja 763 681, a stranih1 913 444.

Dijagram 2. Noćenje turista u BiH

Područje Bosne i Hercegovine posjeduje iznimno raznolik i očuvan prirodni, kulturni i turistički potencijal, što predstavlja dobru predispoziciju za razvoj turizma. Odgovarajućom valorizacijom i kvalitetnim promotivnim aktivnostima, turističke resurse je moguće plasirati na zahtjevno turističko tržište kao konkurentan proizvod.Kvalitetan turistički proizvod plasiran kroz ponudu u velikoj mjeri ovisi o ljudskom potencijalu koji se reflektira kroz neposredni kontakt između turističkih djelatnika – domaćina, sa jedne strane i gosta – turiste, sa druge strane. Ljudski turistički potencijal predstavlja važnu sponu koja indirektno odašilja sliku jedne države preko gosta- turiste.

Zdrava, vaspitana i adekvatno obrazovana (stručno osposobljena) osoba jeste humani kapital, tako da je umjesto pojma „kadrovi“ neophodno koristiti pojam ili termin „humani kapital“.

U širem kontekstu, humani kapital obuhvata: kompetencije, znanja, iskustva, kreativnosti, i druge društvene i lične karakteristke pojedinaca, neophodne za rad i stvaranje novih vrijednosti.

Na teritoriju Bosne i Hercegovine turizam se izučava pretežno u okviru ekonomskih srednjih škola. U programu srednjeg obrazovnog sistema za potrebe turizam najčešće su zastupljeni smjerovi:

-turistički tehničar,

-ugostiteljski tehničar,

-kuhar,

-konobar.

Obrazovni fond sati, završnih razreda trogodišnjeg školovanja čini 75% časova praktične nastave, dok je za turističke tehničare, četvorogodišnjeg obrazovanja na nivou godine, obrazovni fond sati  čini 34% praktičnu nastavu.Procenat od 34% praktične nastave,završnih razreda trogodišnjeg školovanja, odvija se u konkretnim ugostiteljskim objektima,dok se 66% nastave odvija u vještačkim uslovima odnosno kabinetima u okviru školskih ustanova, dok za turističke tehničare, četvorogodišnjeg obrazovanja, na nivou godine taj procenat iznosi 50% u ugovorenim turističkim objektima.

Shodno predhodno elaboriranom može se konstatirati da se praktična nastava u stvarnim uslovima tj. ugostiteljskim objektima, odvija u nedostatnom fondu sati, što može biti uzrokom neadekvatne educiranosti turističkog kadra u stvarnim uslovima rada.

Kada je riječ o visokoškolskim ustanovama u Bosni i Hercegovini, turizam se pretežno izučava na studijskim odsjecima pri ekonomskim fakultetima. U vremenu izuzetno brzog tempa uspona djelatnosti turizma, neophodno je obrazovanju za turističke potrebe pristupiti multidisciplinarno. Mnogi poslodavci u turističko-ugostiteljskoj djelatnosti su suočeni sa nedaostatkom menadžerskog kadra u ovoj oblasti, koja je specifična u odnosu na druge djelatnosti u smislu reakcije i osjetljivosti na sve promjene unutar države kao i vanjskog okruženja.

Institucije Bosne i Hercegovine, poslodavci u oblasti turizma ne koriste u dovoljnoj mjeri visokoobrazovne institucije koje bi zajedno sa njima mogle odgovoriti potrebama zahtjevnog turističkog tržišta i obrazovati kvalitetne turističke kadrove.

Neadekvatna raznovrsnost obrazovnih programa, jedana je od osnovnih manjkavosti obrazovanja kadrova za potrebe turizma u Bosni i Hercegovini. Svaki novi obrazovni programski sadržaj u skladu sa potrebama tržišnih tokova i potrebama poslodavca,  predstavlja dobitak za buduće kadrove u turizmu, a i riješava problema nezaposlenosti.

Dobrom sinergijom resornih ministarstava, poslodavaca, visokoškolskih ustanova i zajedničkim kreiranjem sadržaja studijskih programa, usmjerenih na osposobljavanje kadrova sa akcentom na praktičnu primjenu znanja i tehnika u svakodnevnoj turističkoj praksi pridonijela bi kvalitetnijem razvoju destinacije, zadovoljstvu gosta, a i samom poslodavcu.

HUBIH

×
×

Cart