Održivi razvoj turizma u BiH

Najpozitivniju ocjenu BiH je dobila za svoju prelijepu okolinu i prirodne atrakcije. To su Hutovo blato (nova otkrića na ovom prostoru obećavaju utrostručenje turističkog potencijala), vodopadi Kravice, Skakavac…

Doc. dr Halil Kalačpredaje na predmetima iz smjera finansije i računovodstvo na Fakultetu za menadžment i poslovnu ekonomiju Univerziteta u Travniku. . Na Ekonomskom fakultetu diplomirao je 1973.godine, a magistarske studije završio je na Ekonomskom fakultetu, 2000.godine. Doktorirao je na Fakultetu za bankarstvo i spoljnu trgovinu u Beogradu 2005. godine. Za časopis HUBiH profesor Kalač govori o turističkim potencijalima, te o održivom razvoju turizma u BiH.


Prof. Halil Kalač, Fakultet za menadžment i turizam u Travniku

Slika današnjeg svijeta, u skoro svim segmentima može se posmatrati globalno. Tako je i turizam fenomen koji je poprimio globalne dimenzije u XX stoljeću. Većina zemalja u svijetu, u većem ili manjem obimu razvija turizam, a osnovna mu je karakteristika i cilj veliki broj učesnika u turističkim putovanjima, tj. masovnost. Stalno rastuća priroda konkurencije u turističkoj industriji prisiljava turističke destinacije da razvijaju efektivan marketing plan i strategiju. U cjelokupnom ovom procesu turistički operateri i putnički agenti imaju kritičnu funkciju u stvaranju destinacijskog marketinga. A šta bi to bila jedna atraktivna turistička destinacija i da li je moguće da je i BiH jedna od njih? Profesor Halil Kalač sa Fakulteta za menadžment i turizam u Travniku pokušao je u svom stručnom radu dati odgovore na ova i druga pitanja kada se govori o održivom razvoju turizma u BiH.

Održivi razvoj turizma je trend razvoja turizma u 21 stoljeću. To je predvidjela Agenda 21 UN. Šansa ekonomskog razvoja BiH na održivim osnovama je održivi razvoj turizma. Značajni prirodni i kulturni potencijali za razvoj održivog turizma u BiH mogu se ostvariti u: ekoturizmu, zimskom turizmu, vjerskom turizmu, seoskom turizmu, zdravstvenom turizmu, kongresnom i naučnom turizmu. Ekologija postaje i trend 21. stoljeća. Ekološki aspekt turizma u BiH temeljio bi se na očuvanju prirodnih resursa, te edukaciji, kao i važnosti primjene ekoloških načela u turizmu. Neophodno je stavljanje važnih prirodnih područja pod adekvatan stupanj zaštite, uz implementaciju
svjetskih standarda. Uključivanje ekologije u program edukacije u turizmu je vrlo bitno.

Jedinstvena formula za izradu i sprovođenje strategije održivog razvoja ne postoji i svaka država treba sama da odredi najbolji pristup, imajući u vidu političke, historijske, kulturne i ekološke okolnosti.
U okviru strategije održivog razvoja valja pronaći načine za prilagođavanje postojećih procesa principima održivog razvoja. Također, strategija održivog razvoja služi u svrhe institucionaliziranja
procesa u cilju dogovaranja, posredovanja i građenja konsenzusa o najvažnijim društvenim, ekonomskim i ekološkim pitanjima, tamo gdje se interesi razlikuju ili suprotstavljaju. Također, treba
da posluži i kao platforma za pridruživanje i harmonizaciju sa EU.

Održivi razvoj turizma

Smjernice i postupci upravljanja u vezi sa održivim razvojem turizma su primjenljive u svim oblicima turizma u svim tipovima destinacija, uključujući masovni turizam i različite tržišne niše kao segmente turizma. Principi održivosti se odnose na environmentalne, ekonomske i socio-kulturne aspekte razvoja turizma, a odgovarajuća ravnoteža mora biti uspostavljena između te tri dimenzije kako bi se garantovala dugoročna održivost razvoja turizma. Održivi turizam bi trebalo da:

1. Učini optimalnim korištenje environmentalnih resursa koji čine ključni element razvoja turizma, održavajući bitne ekološke procese i pomažući očuvanju prirodnog naslijeđa i biodiverziteta.

2. Poštuje socio-kulturnu autentničnost zajednica domaćina, štiti njihovo izgrađeno i savremeno kulturno naslijeđe i tradicionalne vrijednosti i doprinosi razumijevanju i toleranciji među kulturama.

3.  Obezbjeđuje održivo dugoročno poslovanje stvarajući društveno-ekonomske koristi, koje se pravedno raspodjeljuju na sve interesne grupe, uključujući stabilno zapošljavanje, mogućnosti za sticanje prihoda i socijalno staranje za zajednicu doprinoseći tako smanjenju siromaštva.

Održivi razvoj turizma zahtijeva učešće svih relevantnih interesnih grupa, na osnovu prethodne informiranosti, kao i jako političko vođstvo da bi se obezbjedilo šire učešće i stvaranje konsenzusa. Dostizanje održivog turizma je kontinuirani proces koji zahtijeva stalno praćenje uticaja i korištenje potrebnih preventivnih i korektivnih mjera kad god je to potrebno. Održivi turizam bi također trebalo da obezbijedi visok nivo zadovoljstva turista i da osigura turistima sadržajno iskustvo, povećavajući njihovu svjesnost o pitanjima održivosti i unaprjeđujući među njima praksu održivog turizma.

Zemaljski samit 2002. godine je utvrdio stanje u vezi sa strategijama održivog razvoja i primjenom Agende 21 u različitim politikama. Konferencija Komisije za održivi razvoj (CSD) je 1999.godine označila turizam jednom od osnovnih pokretačkih snaga i ključnih činilaca u globalnom procesu održivosti. Evropa je jedan od glavnih izvora svjetskog turizma. Danas Evropa obuhvata 60% tržišta u odnosu na međunarodne dolaske (WTO, 1999), i uz to, Evropljani čine najmanje 50% svih interkontinentalnih putovanja.

Turizam je označen jednim od ključnih ciljnih sektora u okviru Petog akcionog programa životne sredine Evropske unije. Evropski savjet za unutrašnje tržište je 21. juna 1999. godine priznao značajnu ekonomsku ulogu evropske turističke privrede, kao i potrebu za povećanjem njene konkurentnosti na osnovu balansiranog i održivog razvoja i zaštite životne sredine te zatražio je od Komisije i država članica da zajednički djeluju u cilju maksimiziranja mogućih doprinosa turizma rastu zaposlenosti, zaštiti okruženja i održivom razvoju.

Turističke aktivnosti građana Evrope poprimaju sve više i više transnacionalni, međunarodni i globalni karakter. To se mora uzeti u obzir pri oblikovanju strategija za održiviji turizam. Turizam je, u suštini, evropsko pitanje i shodno tome treba da bude razmatran i integriran u većoj mjeri u okviru Šestog akcionog programa životne sredine, u Kardifski proces za integriranje svih akcija u vezi sa brigom o životnoj sredini u politike Evropske unije i u Evropsku strategiju zaodrživi razvoj.

Turistički potencijali BiH

Slika današnjeg svijeta, u skoro svim segmentima može se posmatrati globalno. Tako je i turizam fenomen koji je poprimio globalne dimenzije u XX stoljeću. Većina zemalja u svijetu, u većem ili manjem obimu razvija turizam, a osnovna mu je karakteristika i cilj veliki broj učesnika u turističkim putovanjima, tj. masovnost. Po svojim ekonomskim, sociološkim, psihološkim, političkim i drugim konotacijama turizam kao fenomen, prema mnogim stručnim mišljenjima, nema pandana u nekoj drugoj pojavi ili fenomenu u savremenom svijetu. Isto tako, mnogi stručnjaci smatraju da će turistička industrija za par decenija biti takoreći «rame uz rame» naftnoj i automobilskoj industriji.

Stalno rastuća priroda konkurencije u turističkoj industriji prisiljava turističke destinacije da razvijaju efektivan marketing plan i strategiju. U cjelokupnom ovom procesu turistički operateri i putnički agenti imaju kritičnu funkciju u stvaranju destinacijskog marketinga. A šta bi to bila jedna atraktivna turistička destinacija i da li je moguće da je i BiH jedna od njih? Pojam turistička destinacija podrazumijeva “manje ili više zaokruženu geografsku cjelinu koja raspolaže atraktivnim komunikativnim i receptivnim faktorima, tj. svim onim prirodnim, društvenim, antropološkim, kulturno-historijskim, saobraćajnim i pretpostavkama za smještaj, ishranu, za odmor, rekreaciju i zabavu turista (izgrađena turistička ponuda ).” Obično postoji pretpostavka da turisti imaju određenu predstavu o mnogim turističkim destinacijama. Predstava o određenoj destinaciji nastaje bilo iz sopstvenog iskustva ili iz iskustva drugih i znanja koja se ima o destinaciji. Često je to subjektivno, strogo personalizovano znanje. Za formiranje imidža u svijesti turističkih potrošača obično je presudan uticaj promotivne aktivnosti, preporuke prijatelja i rodbine, kao i ukupan mentalno psihološki sklop ličnosti, socio – ekonomski ambijent, kultura, subkultura i sl. Kakav imidž ima BiH u očima turista? Provedeno istraživanje u okviru turističkih agencija dovelo je do sljedećih pokazatelja

Prirodni i kulturno-historijski potencijali BiH

Bosnu i Hercegovinu su mnogi turistički stručnjaci i operateri nazvali magičnim kutkom Evrope, zemljom susreta Istoka i Zapada. Ova zemlja inače ima izuzetno povoljan geografski položaj, u središnjem dijelu Balkana, gdje preovladavaju različiti klimatski uslovi (temperature se kreću u rasponu od 400C u ljetnom periodu u južnim krajevima do oko – 30oC u planinskim predjelima tokom zimskog perioda). Njeni stanovnici i osobe koje borave u njoj mogu da dožive i uživaju u sva četiri godišnja doba, za razliku od mnogih drugih područja gdje preovladava uglavnom blaga i oštra zima ili ljeto. Najpozitivniju ocjenu ova zemlja je dobila za svoju prelijepu okolinu i prirodne atrakcije. To su Hutovo blato (nova otkrića na ovom prostoru obećavaju utrostručenje turističkog potencijala), vodopadi Kravice, Skakavac. Ispitanici smatraju da su najveće prirodne atrakcije planine Bosne i Hercegovine. To su prije svega Olimpijske ljepotice Jahorina i Bjelašnica, a naravno treba spomenuti i Vlašić, koji u zimskom periodu pruža atraktivne sadržaje kada su u pitanju zimski sportovi i uživanja na snijegu, zatim planina Prenj, koja ima najveći plato u Evropi, sa deset vrhova preko 2000m nadmorske visine. Ove planine mogu biti izuzetan resurs za razvoj zimskog turizma, imaju prelijepa skijališta, ali još mnogo treba uložiti u infrastrukturu i obezbijediti veći nivo kvaliteta, jer osnova ne nedostaje. Pored planina, postoje i rijeke kao primjeri prirodnih ljepota. To su Una, Vrbas, Neretva i druge, kao i jezera – Ramsko, Modrac, Prokoško. Iako su izuzetni prizori čistoće i ljepote, ove rijeke pružaju i zabavu u vidu raftinga, pa se čitavim njihovim tokom može uživati. Bosna i Hercegovina posjeduje i termalne izvore voda, pa tako u pojedinim krajevima postoje banje i lječilišta. Od prirodnih ljepota naravno ne treba izostaviti Perućicu – prašumu, svetišta Međugorje, Ajvatovicu i mnoga druga, koja su možda manje poznata, što ne umanjuje njihov značaj. Naravno ove mini destinacije su spomenute u smislu razvoja religijskogturizma.

Historijske atrakcije ne zaostaju mnogo zaprirodnim. BiH bi mogla da predstavlja riznicu historijskog blaga. Naime, BiH ima hiljadugodišnju tradiciju, i u ovoj zemlji se mogu susresti veličanstvena djela iz različitih doba kao i arhitektura, kao što su rimski mostovi, stećci. Tu su i tragovi orijentalnih i austrougarskih stilova, kao i savremena arhitektura. Kulturna tradicija je pratila uporedo historijska zbivanja, tako da ona danas, iako je kompilacija mnogih različitosti, ima neku posebnu draž.

Kulturna baština BiH je posebno bogatstvo. Izrazito su skupocjene nadaleko poznate bosanske starine, koje se mogu naći na Baščaršiji u Sarajevu i na izložbama (a i širom svijeta ljudi daju basnoslovne sume novca da bi imali neki uzorak u svojoj kolekciji). Sarajevo, olimpijski grad, danas je poznato po Sarajevo film festivalu koji se održava svake godine u augustu i u toku tog mjeseca mogu se susresti mnoge poznate ličnosti iz svijeta filma. Treba spomenuti i Mostar, koji je, nakon obnove Starog mosta, ponovo vratio svoj sjaj i slavu i kao i prije te postao atraktivan za velike grupe turista iz cijelog svijeta koji dolaze da bi se divili veličanstvenosti i tradicionalnim skokovima sa Starog mosta. Neumski festival, kulturna i nacionalna manifestacija na malom dijelu bosanskohercegovačke obale na Jadranskom moru, predstavlja korak naprijed u oživljavanju tog grada i njegovog izrastanja u jedan od centara kulturnih, naučnih i sportskih zbivanja, ne samo građana BiH, nego i susjednih zemalja. Naime, u zadnje vrijeme u Neumu se održava mnoštvo različitih seminara. Ogroman nedostatak jesu neuređene plaže, kojih ionako nema mnogo, i nedovoljni smještajni kapaciteti. Istina je da se u zadnje vrijeme mnogo radi na ispravljanju tog nedostatka.

Druželjubivost, susretljivost, srdačnost su epiteti koji krase stanovništvo ovog dijela Evrope. Svakako treba pomenuti nadaleko poznatu bosansku kuhinju. Loša je i još uvijek nedovoljno izgrađena infrastruktura, kao i mnogo neriješenih problema političko – ekonomske prirode unutar zemlje. Mnogi su skloni kritici kako je BiH daleko od razvijenih zemalja u Evropi, ali ti kritičari su vjerovatno zaboravili da je donedavno ova zemlja bila potpuno razrušena ratom u svakom smislu. Treba još mnogo više učiniti kako bi zemlja postala još atraktivnija turistička destinacija.

Oblici održivog razvoja turizma u BiH

BiH ima odličan potencijal za razvoj turizma, koji može snažno doprinijeti razvoju sveukupnog ekonomskog napretka u zemlji. U BiH, međutim, ne postoji koncept razvoja održivog turizma sa definiranim ciljevima, prioritetima i načinom ostvarenja.

Prvo pitanje na koje takav koncept, odnosno strategija, treba da odgovori je definiranje turističkog proizvoda BiH. Neosporna je činjenica da je BiH bogata kulturno-historijskim spomenicima i naslijeđem, prelijepom prirodom, planinama, poznatim banjama, skijaškim centrima, nacionalnim parkovima, morem i bogomoljama za vjerski turizam. Međutim, dobar potencijal ne znači i turistički proizvod. Strategija razvoja turizma trebala bi definirati procjenu i ocjenu onih potencijala od kojih može nastati turistički proizvod sa komparativnim prednostima u odnosu na ostale destinacije. Treba osigurati najefikasniji način prezentacije takvog turističkog proizvoda BiH na globalnom turističkom tržištu. Ekoturizam ima posebne principe koji ga razlikuju od šireg koncepta održivog turizma:

• aktivno doprinosi očuvanju prirodne i kulturne baštine,

• uključuje lokalno stanovništvo u svoje planiranje, razvoj i poslovanje, i doprinosi njihovom blagostanju,

• tumači posjetiocima prirodnu i kulturnu baštinu destinacije,

• više odgovara individualnim posjetiocima, kao i organizovanim putovanjima malih grupa,

• Stvara mogućnosti za razvitak turistički slabo razvijenih regija,

• Zahtijeva razvoj pješačke infrastrukture, sistema označavanja, odmorišnih punktova, te adekvatnog prijevoza.

Bosna i Hercegovina ima vrlo velike razvojne potencijale i resurse za razvoj ekoturizma. BiH ima prirodne potencijale idealne za razvoj zimskog – skijališnog turizma. Bogastvo potencijala skijaških terena BiH, uz veliki broj planina i za razvoj kontinentalnog – ljetnog turizma, šansa je za održivi razvoj turizma, kao jednog od prioritetnih pravaca ekonomskog razvoja. Razvoj zimskog turizma u BiH, (održana Zimska olimpijada 1984. godine), ima velike šanse jer su svi prirodni potencijali tu.

Kongresni i znanstveni turizam – sve više dobija na značaju, izvan glavne ljetne turističke sezone. Zaštita prirode – konflikt turizma i zaštite prirode najizraženiji je u nacionalnim parkovima i ostalim zaštićenim prostornim kategorijama. Održivo iskorištavanje, zaštita i razvoj prirodnih dobara je uslov bez kojeg nema dugoročnog održivog razvoja turizma u BiH. Ekologija postaje i trend i potreba. Ekološki aspekt turizma temelji se na očuvanju prirodnih resursa te edukaciji svih sudionika o aspektima, važnosti i primjeni ekoloških načela u turizmu. Zato treba staviti važna prirodna područja pod adekvatni nivo zaštite izvršiti implementaciju svjetskih standarda, te uključiiti ekologiju u program edukacije u turizmu.

Postizanje održivog razvoja turizma zahtijeva da akteri na svim razinama, od lokalne do nacionalne, moraju postupati u skladu sa principima održivog razvoja. Neophodno je: razumjeti, prepoznati i zadovoljiti potrebe turista, osigurati preduslove za profitabilno poslovanje investirati u obrazovanje i
trening zaposlenih, insistirati na zaštiti i obnovi prirodnog bogatstva, poštovati kulturne vrijednosti i različitosti, osigurati kontinuiranu aktivnu ulogu države.
Nisu više česti turisti koji će u Sarajevu, Travniku ili na Vlašiću tražiti hamburgere, već će jesti kvalitetnu domaću hranu, posluženu uz domaću pjesmu, igru i običaje.
U turizmu, čak , nije toliko bitno imati najkvalitetniji proizvod, koliko je bitno znati dobro ispričati priču o tom proizvodu, te ga na taj način prodati.
Održivi razvoj turizma zahtjeva da akteri na svim nivoima, od lokalnog do državnog, trebaju postupati u skladu sa principima održivog razvoja turizma

×
×

Cart