Turizam kao faktor ekonomskog razvoja SBK

U nepovoljnim ekonomskim trendovima, posljedicama rata, sektori koji imaju uspješnija oživljavanja jesu trgovina i turizam.

Razvoj turističke djelatnosti Regije Centralna BiH uslovljen je određivanjem značaja i podsticanja turističke djelatnosti u okviru ukupne strategije i politike ekonomskog razvoja. Nasuprot parcijalnim, općinskim politikama, a u odsustvu bilo kakvog koordiniranog usmjerenja razvoja turizma sa nivoa države BiH, regionalna ekonomska politika omogućava aktivan odnos prema strukturi privrede u smislu usmjeravanja i stimuliranja procesa strukturne transformacije i njenog otvaranja za tržišnu mobilnost i lokaciju faktora. O ovoj temi za HUBiH piše dr. sci. Kadrija Hodžić, redovni profesor Fakultet poslovne ekonomije Sveučilišta/Univerziteta ”Vitez” u Travniku


Dr. sci. Kadrija Hodžić, profesor Fakulteta poslovne ekonomije Sveučilišta/Univerziteta ”Vitez” Travnik

U društvenom računu agregiranja sektorskih stopa rasta, stopa rasta podsticanog turizma može značajno doprinijeti i rastu prosječnog ekonomskog rasta. Na osnovu formulirane vizije razvoja sektora turizma i strateških ciljeva u turističkom sektoru Srednjobosanskog kantona moguće je u razdoblju (2010-2025) ostariti slijedeće efekti sektora turizma: rast zaposlenosti sa stopom od 4,5 % (sa 1560 zaposlenih u 2010. na 2610 u 2025. godini), rast privrednih subjekata u turizmu sa stopom od 4,2 % (sa 396 u 2010. na 680 subjekata u 2025. godini), povećanje broja kreveta sa stopom 7,8 % (sa 11.000 u 2010. na 24.000 kreveta u 2025. godini) i rast GDP u turizmu (indeks 180). Pri ovako projektovanim efektima sektora turizma u Kantonu treba računati i sa izvjesnim rizicima s kojim će se suočavati sprovođenje strateških smjernica razvoja turizma, i to: nedostattkom finansijskih sredstva, naročito kada su u pitanju kapitalne investicije (zatvaranje konstrukcije finansiranja ostvarivosti Master plana i rekonstrukcije i izgradnje putne infstrukture, nezainteresovanost i nizak nivo svijesti o isplativosti razvijanja turističkih potencijala, kako samih građana tako i nekih aktera turističkog razvoja, i konkuretska turistička 96 ponuda drugih regija BiH i susjednih zemalja.

U odnosu na druge tranzicijske zemlje Bosna i Hercegovina nazaduje u većini makroekonomskih indikatora, a po (ne)uspjehu strukturalnih reformi nalazi se na dnu ljestvice u Jugoistočnoj Evropi kao ekonomski najnazadnijem regionu Evrope. Čak i unutar tako nepovoljnog bosanskohercehovačkog ekonomskog stanja Srednjobosanski kanton dalje zaostaje, prijeteći da postane glavna kočnica bosanskohercegovačkom prilagođavanju i integracijima u Evropsku uniju. U sektorskom doprinošenju ukupnog ekonomskog rasta Srednjobosanskog kantona značajno participira sektor turizam, i to sa prederecijskom stopom rasta od 9-10 % što je gotovo tri puta veća stopa od prosječnog ekonomskog rasta ovog kantona (npr. u periodu 2002- 2010 broj turista je porasta sa 7.695 na čak 23.644).

Sektor turizma, uključujući i ugostiteljstvo, zajedno sa trgovinom ima najbrži postratni rast broja registriranih poslova i broja zaposlenih, što znači da turizam predstavlja jednu od ozbiljnijih šansi Srednjobosanskog kantona. Dakle, u društvenom računu agregiranja sektorskih stopa rasta, stopa rasta podsticanog turizma može značajno doprinijeti i rastu prosječnog ekonomskog rasta. Da bismo potkrijepili predhodnu tezu, analiziraćemo prvo stanje u kome se nalazi Srednjobosanski kanton, da bismo upravo na tom primjeru pokazali zašto ima ima smisla poentirati turizam kao razvojnu šansu Srednjobosanskog kantona.

Naime, u nepovoljnim ekonomskim trendovima, posljedicama devastiranja u ratu i ratom uslovljenje migracije stanovništva, nedostatka kapitala, zastarjelosti tehnologije, niskog korišćenja kapaciteta i gubitka prijeratnih tržišta, sektori koji imaju uspješnija oživljavanja jesu trgovina i turizam. Upravo zbog toga se i usredsređujemo na resursne potencijale i kapacitete turističkog sektora u Srednjobosanskom kantonu, na osnovu kojih projiciramo strateške smjernice i moguće projektne ideje. Jednom riječju predstavićemo: raspoložive turističke resurse, postojeće programe razvoja (njihovu izvodljivost), dosadašnje učinke turističkog sektora: učešće turističkog sektora u ukupnoj ekonomiji Srednjobosanskog kantona, trendove turističkih usluga na području Kantona, i konačno elaboriranje hipoteze po kojoj je “turizam jedna od najperspektivnijih 98 šansi Srednjobosanskog kantona u ekološki održivom razvoju“.

Korišćenje prostora SBK je krajnje ekonomsko neefikasno. Kanton ostvaruju nepunih 0,07 mil. KM po jednom km², što je 3 do 10 puta manje prema ostalim kantonima u Federaciji BiH. Ekonomska snaga Kantona, predstavljena veličinima bruto domaćeg proizvoda (GDP-a) je ispod razine prosjeka Federacije BiH. Srednjobosanski kanton ostvaruje skromnih blizu, 1,2 milijarde KM ukupnog GDP-a, odnosno 4.593 KM GDP per capita, što je na razini tek 69,3 % prosjeka Federacije BiH. Od ukupno 12 općina Kantona, njih 11 ima manji GDP p.c od prosjeka Federacije BiH, pri čemu najmanju ekonomsku snagu, po pokazatelju indeksa GDP p.c (FbiH=100), imaju općine: G.Vakuf-Uskoplje (48,9), Donji Vakuf (50,1) Bugojno (50,3) i Busovača (58,2). Samo jedna općina, Fojnica, ima GDP p.c. veći od prosheka Federacije BiH (116,7).

Turistički resursi i kapaciteti kantona

Prirodni resursi i historijsko-kulturno naslijeđe kao osnove za razvoj turizma Opća je konstatacija svih do sada rađenih analiza i studija razvoja o Srednjobosankom kantonu da Kanton ima sve pretpostavke za dinamičan i uspješan razvoj mnogobrojnih selektivnih oblika turizma, iako razvojni turistički potencijali još nisu dovoljno istraženi. Radi se o izdašnim resursima, koji predstavljaju osnovne postulate za razvoj turizma na području Srednjobosanskog kantona, i to: prirodnim naslijeđem, kulturnohistorijskim naslijeđem, vodama, planinama–zemljištem, čime je Središnja Bosna najbogatija od svih regija u Bosni i Hercegovini, pri čemu su vode, planine i kulturno-historijska baština tri osnovna postulata za razvoj turizma ovog područja, čiji osnovni pregled dajemo u nastavku:

Područja od posebne važnosti i sadržaji izuzetnog fenomena prirodnog naslijeđa su:

1. Nacionalni park Vranica

2.  Parkovi prirode: Vlašić, Kruščica, Pogorelica–Bitovnja, Semešnica–Plazenica, Raduša

3.  Regionalni parkovi: Fojnička rijeka, Rostovo, Gornji Vrbas, Pliva, Srednji Vrbas, Vesela i Ranča.

4.  Pojedinačni zaštićeni objekti prirodnog naslijeđa su:

 – Vodopad Plive u Jajcu,

 – Velika Tisa, Vranska ,

– Vitez,

 – Drvored topola i lipa ,

– Travnik ,

– Riječica Plačkovac sa dva vodopada (Sažići, Radojčići),

– Travnik,

– Prokoško jezero, Vranica,

– Fojnica,

– Planinski triton,

– Prokoško jezero, Vranica,

 – Fojnica,

– Pećina Dusina, Dusina,

– Fojnica,

 – Vilinska pećina, Sebešić,

– Novi Travnik,

– Klisura Vrbasa iznad Jajca (prema Banja Luci), klisura Tijesno i klisura između Krupe na Vrbasu, sve do sv. Ive Podmilačje,

– Stara Tisa,

 – Travnik .

×
×

Cart