Vinorodna područja u Bosni i Hercegovini

Proizvodnja vina ne može zadovoljiti potražnju, pa se stoga i u cilju raznolikosti ponude uveze godišnje oko 15.000 hl. vina.

Bosna i Hercegovina ne proizvodi značajnu količinu vina, iako ima nekoliko hiljada hektara produktivnih vinograda. Nalaze se uglavnom u nižim područjima između jadranske obale i Mostara, najvećeg grada u Hercegovini.

Prema ranijem ustroju hercegovački se rajon dijelio u dva podrajona. I ovdje su svi hercegovački vinogradi u onom što se naziva podrajon Srednja Neretva-Trebišnjica, dok ih u onom drugom (Rama) gotovo i nema. Od tri vinogorja (srednje neretvansko-trebišnjičkog podrajona) najznačajnije je mostarsko (s oko 90 % ukupnih površina), dok su preostala dva, lištičko i jablaničko znatno manja. Pretežno se uzgajaju vinske, a znatno manje stolne sorte.

Na bijele vinske otpada dvije trećine, a na crne oko 30 %. Glavna bijela vinska sorta je žilavka, a prate je krkošija i bena, a u novije doba sve više i smederevka. Slična situacija je i kod crnih, gdje je vodeća blatina, a prateće su vranacmerlot.

Proizvodnja vina (od oko 75.000 hl/god. u zemlji) ne može zadovoljiti potražnju (više od 100.000 hl) pa se stoga i u cilju raznolikosti ponude, uveze godišnje oko 15.000 hl.

Da slijede još bolja vremena kada je u pitanju proizvodnja vina u BiH, potvrđuje i porodica Mirka Škegre koja se vinarstvom bavi oko 25 godina. Ove godine Vinarija Škegro iz Ljubuškog udvostručava proizvodnju vina.

”Trenutno pod vinovom lozom imamo 2 ha i to su sorte žilavka-bena krkošija od bijelih, te trnjak, blatina i alicant buše od crnih”, kaže Mirko.


Mirko Škegro

Mirko Škegro dodaje da, kada je u pitanju proizvodnja dobrog vina, temelj je kvalitetna sirovina.

I Berislav Pehar iz Čitluka vidi budućnost za sebe i svoju porodicu u proizvodnji vina. Smatra da je Hercegovačka zemlja stvorena za sadnju i uzgoj vinove loze. Sadi Žilavku i Blatinu jer su, tvrdi, najzahvalnije i najkvalitetnije.

”Od kada sam prohodao bavim se ovim poslom. Mi vino ne pravimo nego ga njegujemo i to je najvažanije. Nikada ne odustati od kvalitete vina i onda ćete uvijek imati posla”, kaže Berislav. 


Berislav Pehar

Površina koja se koristi za proizvodnju grožđa u BiH se od 2005.  godine stalno povećava, i od 2.100 ha je narasla na 3.240 ha u proteklim godinama. U istom periodu, prinosi su porasli sa procijenjenih 5.000 kg grožđa po hektaru u 2005. na 7.000 kg po ha u 2011. Ovakav trend se odražava u udvostručаvanju proizvodnje grožđa sa 10 miliona kg u 2005. na skoro 23 miliona kg u 2011. godini.

Mustafa Šator je novi i još uvijek mali proizvođač vina iz mjesta Lokve u Dubravama kod Čapljine. Proizvede u prosjeku 800 do 900 litara bijelog i crnog vina godišnje ali planira povećati.

”Ovo sam zamislio kao razonodu u penziji, ali vidim da se isplati. U narednim godinama planiram zasaditi još loze žilavke i blatine, te povećati proizvodnju”, kaže Mustafa.

Ne postoje zvanični podaci/statistički podaci o broju i veličini poljoprivrednih imanja koja se bave proizvodnjom grožđa u BiH, međutim izvršena je procjena zasnovana na podacima koje je pripremila Agencija za statistiku. Procjenjuje se da je broj poljoprivrednih imanja – proizvođača grožđa prvenstveno za proizvodnju vina – oko 11.000, od čega je većina manjih proizvođača za sopstvene potrebe i lokalno tržište sa promjenjivim cijenama.

×
×

Cart