Ilma Tajar, mlada djevojka koja je 2016. godine pokrenula blog ”Go see, Bosnia and Hercegovina”

Blog je osnovan 2016. godine, ali aktivan rad istog počeo je 2018. godine. Sama ideja potiče iz ljubavi prema prirodnim bogatstvima BiH. Ilma je navela u tekstu da je ideju imala duže vrijeme, ali nije imala odgovarajućeg pristupa blogu.  Odlučila je da blog bude na engleskom jeziku zbog dostupnosti informacija ljudima izvan BiH. Objave na blogu su vezane za turizam BiH, s naglaskom na ruralni turizam. Također, piše i o legendama koje su manje poznate javnosti.

Bosna i Hercegovina je njena velika ljubav i dom u kojem, ma koliko drugima zvučalo naivno, živi svoj san. Svako mjesto na Zemlji je jedinstveno i fascinantno, ali kada piše o dramatičnim, stjenovitim, planinama, reljefu isprepletenim tirkiznim rijekama i blistavo pjenušavim vodopadima čitateljima zvuči poput bajke. Ideju za blog,  je imala već  neko vrijeme, ali nije odmah znala kako da mu pristupi. ”U tome mi je pomogla prof. dr. Fahira Fejzić-Čengić, kojoj se ovom prilikom zahvaljuje. Moram istaći da mi je pisanje bloga otvorilo vrata poslovnog svijeta i dovelo me do velikog broja novih poznanstava”, rekla je Ilma.

”Iznenađena sam dosegom bloga, koji je postao čitan i u Rusiji. Cijenim svaku povratnu informaciju, a naročito one poruke u kojima mi čitatelji naglase da će posjetiti Bosnu i Hercegovinu upravo zbog onoga o čemu pišem” – tvrdi mlada autorica bloga.

”Ono čemu se stranci naročito dive, pored kulturno-historijskog naslijeđa, je naš narod.  Mi smo narod koji je uvijek “nečiji miraz”. Narod koji je blag i surov, uspavan i olujan, skriven i otvoren. Stoljećima se pronalazimo. Naši ljudi odlaze i ponosno nose tuđe zastave a pod svojom ne znaju, zajedno, da žive. S nejasnim osjećajem stida , stojimo na pola puta i zadržavamo vrijeme u strahu od bilo kakvog rješenja. I tako zabezeknuti gledamo u ono “što nam je suđeno” i uživamo u onom što nazivamo “rahatluk”. Upravo je “rahatluk” taj koji oplemeni duh  svakog prolaznika i nadahnuće o kojem priča svojim prijateljima”, ističe Ilma.

Svugdje na Zemlji je fascinantno i jedinstveno, ali Bosna i Hercegovina je jedna od onih zemalja koja se uspijeva isticati iznad svih. Tirkizne rijeke, srednjovjekovni dvorci i slapovi. Zvuči kao nešto iz bajke, ali prelijepe površine Bosne i Hercegovine su stvarne !

PRIRODA

Priroda u Bosni i Hercegovini je bogata i prekrasna. Nemoguće je ne zaljubiti se u Bosnu i Hercegovinu dok putujete njom. Tirkizne rijeke koje sjeku dramatične stjenovite planine koje pokrivaju veći dio zemlje. Budući da u mnogim prirodnim područjima nema mnogo turista, možete pronaći i površine koja su netaknute.

POVIJEST I ARHITEKTURA

Bosna i Hercegovina je iznimno lijepa i arhitektonski raznolika zemlja ispunjena tvrđavama, crkvama, džamijama, sinagogama, spomenicima i drevnim ruševinama. Arhitektura Bosne i Hercegovine ukorijenjena je u svojoj povijesti, vjeri i kulturi. Osjetite osjećaj zahvata kulture. Ova zemlja je muzej na otvorenom. Možete osjetiti duh Istoka i Zapada.

SARAJEVO FILM FESTIVAL

Program visoke kvalitete, snažan industrijski segment, obrazovna i umrežavajuća platforma za mlade filmaše i tako stvorena prisutnost međunarodne filmske industrije, filmskih autora i predstavnika medija, potvrđuje svoj status vodećeg filmskog festivala u regiji, prepoznali su i profesionalci i šira publika. Osjetite kreativnu energiju SFF-a i podijelite strast za filmovima u izvanrednoj atmosferi grada Sarajeva.


NAJVEĆA SVJETSKA  PIRAMIDA U VISOKOM

Da li su sva tradicionalna predavanja o prahistoriji pogrešna? To je poruka koju su arheolozi i novoosnovani “sanjari” Sunčeve zaklade propagirali. Njihova je središnja tvrdnja da su brda koja okružuju, obećavajući grad Visoko, i zapravo najveća piramida na svijetu. Glavna ‘piramida’ ima snop svjetlosti koja proizlazi iz vrha. A ispod grada je labirint tunela za koje tvrde da su stariji od 10.000 godina.


BOGATA KULTURA KAFE

Kad god Bosanci žele nešto razgovarati, krenut će prema najbližem kafiću. Kava je samo razlog za razgovor. Ali nikad se ne brinem da bi to moglo biti loše. Doista, kamo god krenuli u BiH, izgleda gotovo nemoguće naći lošu kafu. Mnogi Bosanci odabiru talijanski espresso, ali pravilna bosanska kafa je nešto jedinstveno. Dolazi u pojedinačnom, bakrenom loncu s dugim vratom, nazvanim džezva, serviran u fildžanu.

Preveden tekst s bloga ”Go see, Bosnia and Hercegovina”

×
×

Cart