Primorac: Naše destinacijske potencijale pretvoriti u resurse

Primorac: Naše destinacijske potencijale pretvoriti u resurse

Moramo pratiti trendove u turizmu, ulagati u edukacije, vodeći računa da je ljudski faktor najčešće presudan za dojam gostiju

Destinacijski turizam, kao posebna grana turizma, znači da jedna zaseban prostor, istaknemo na turističkoj karti svijeta. Apsolutno je neophodno da taj prostor ima razvijenu turistčku infrastrukturu, u smislu smještajnih kapaciteta i atraktivnih sadržaja, koji privlače turiste.  Turistički klaster Hercegovine ima za cilj razvoj prepoznatljivog brenda turističke destinacije Hergegovine, gdje se, kako i samo kažu, rado vraćaju i strani i domaći gosti.  Njihova misija je i je pružanje kontinuirane podrške svojim članicama u povećanju kvalitete postojećih te razvoju novih autohtonih proizvoda i usluga kroz primjenu novih znanja i tehnologija te međunarodnih standarda kvalitete. 


Stjepan Primorac

Piše: Stjepan Primorac, predsjednik Turističkog klastera Hercegovina

Stjepan Primorac bio je dugogodišnji direktor hotela Brotnjo u Čitluku. Od 01.01.2018.godine je direktor hotela Bigeste u Ljubuškom. Predsjednik je Turističkog klastera Hercegovina od njegovog osnivanje 2013.godine. Također je i predsjednik udruženja za turizam pri privrednoj/gospodarskoj komori F BiH, od2016.godine. Aktivno radi i pri sektoru prekogranične suradnje BiH – Hrvatska – Crna Gora.

„Turizam se razvija“ veoma brzo, ali je činjenica da još uvijek preovladava stihijski umjesto planskog turizma, a naročito se to odnosi na tzv.vjerski turizam u Hercegovini. Naravno, razvitak kakav god bio, donosi nova radna mjesta, tako da slobodno mogu reći da na prostoru Hercegovine nema nezaposlene kvalificirane radne snage u sektoru ugostiteljstva i turizma. Iznimno je značajna i činjenica da turisti ostavljaju svoj novac na destinacijama na kojima borave i time značajno doprinose ukupnom gospodarskom razvitku mikro destinacije na kojoj borave,ali i široj društvenoj zajednici.

Turizam vrlo značajno utječe na ukupni privredni razvoj naše zemlje, jer smo svjedoci da se infrastruktura u turističkim regijama razvija znatno brže u odnosu na ostali dio zemlje, te da u tim regijama praktički nema nezaposlenih osoba, koje mogu i žele raditi u sektoru turizma. Svakako je bitno i to što turisti troše svoj novac na lokalitetima gdje borave, ali plaćajući boravišnu taksu, donose značajna novčana sredstva i ukupnoj privredi BiH. Tu se svakako susrećemo s velikim problemom, poznatim pod imenom „siva ekonomija“, gdje bi „pravna država“ morala dosljednije koristiti svoje mehanizme u cilju eliminacije rada „na crno“ i prikrivanja noćenja turista, čime se izravno oštećuje i državni budžet.

Direktori hotela svakako prvenstveno moraju voditi računa o edukaciji osoblja, koje je u izravnom kontaktu s gostima, jer loš konobar svojim pristupom može „pokvariti“ i najbolje napravljenu hranu, dok pravi konobar može „izvući stvar“, kada nešto baš i nije idealno napravljeno i servirano. Bitno je shvatiti da su ljudi – uposlenici naš najveći resurs, a bez njih ostajemo trajno na razini neiskorištenih potencijala.

Destinacijski turizam

Specifičnosti koje može istaći za područje cijele BiH su naša očuvana i netaknuta priroda, autohtona jela i pića i vrlo pristupačne cijene, odnosno izvrstan omjer uloženog i dobivenog, gledajući iz kuta turista. Ovdje bih istakao da nas je kao takve prepoznao i jedan od najpopularnijih svjetskih turističkih portala Lonely Planet, koji nas je za ovu godinu,uvrstio na 4 mjesto prioritetnih turističkih destinacija u Evropi, koje bi neizostavno trebalo posjetiti. Iz našeg šireg okruženja, na popisu je samo Istra, koja se nalazi na desetom mjestu, a za nas je uvijek predstavljala pojam turistički razvijene regije. Ovo moramo shvatiti kao veliko priznanje i priliku da konačno napravimo iskorak u smislu predstavljanja regije, kao turističke top destinacije.

Destinacijski turizam podrazumijeva geografski kompaktni prostor, sa dovoljno razvijenom turističkom infrastrukturom, u smislu smještajnih kapaciteta i atraktivnim sadržajima, koji privlače turiste. Turistički klaster Hercegovina upravo najveći naglasak i daje na razvitak destinacijskog turizma, a kao sjajan primjer toga razvoja ističem lokalitet vodopada Kravica kod Ljubuškog, koji je praktički postao turistički brend i destinacija koja privlači najviše gostiju u Hercegovini, nakon Međugorja i Staroga grada u Mostaru. Inače,nama u TKH je glavna misao vodilja da naše destinacijske potencijale pretvorimo u resurse, koji će u konačnici postati brend i Hercegovinu pozicionirati na svjetskoj turističkoj karti, kao poželjnu i nezaobilaznu destinaciju, u koju se gosti rado vraćaju.

Za mene je ključni zaključak održane konferencije „Razvoj destinacijskog turizma“činjenica da smo i mi i naše kolege iz Hrvatske i Crne Gore, s kojima surađujemo u oblasti prekograničnog turizma i zajednički apliciramo na različite javne pozive za dodjelu bespovratnih sredstava; došli do potvrde zaključka da turizam ne poznaje administrativne granice i da „umrežavanjem“i zajedničkim nastupima prema ciljanim tržištima,stvaramo preduvjete za lakše „otvaranje“novih tržišta i dovođenje većeg broja stranih turista,što u konačnici svima donosi pozitivne financijske pomake u poslovanju.

Nove turističke destinacije

Mi u TKH svakako ćemo nastaviti s aktivnostima na provođenju obuka i prekvalifikacija za kuhare i konobare,kao trajno deficitaran kadar u ugostiteljstvu. Naravno,s ve ovo će puno ovisiti i o sredstvima koja ćemo moći osigurati za ovu svrhu. Svakako ćemo se usmjeriti i na edukacije u oblasti digitalizacije, ali i nastojati što aktivnije promovirati nove turističke destinacije, koje će predstavljati pravo otkriće i osvježenje na hercegovačkoj turističkoj sceni. Ovdje posebno stavljam naglasak na dva lokaliteta na prostoru Zapadnohercegovačke županije – Peć Mlini na prostoru Gruda i Borak na prostoru Širokog Brijega. Radi se o lokalitetima koji su malo poznati široj javnosti, a zahvaljujući dobivenoj bespovratnoj donaciji iz jednog međunarodnog projekta, izgrađuju s vrlo atraktivni turistički sadržaji,koji će sasvim sigurno doprinijeti razvitku destinacijskog turizma, na navedenim lokalitetima.

Kolegama u hotelijerstvu bih poručio da „idu ukorak s vremenom“, prateći trendove u turizmu, da ulažu u edukacije,a naročito u svoje uposlenike, vodeći računa da je ljudski faktor najčešće presudan za sveukupni dojam gostiju,koji su posjetili destinaciju. Uvijek moramo imati na umu da je zadovoljan gost naša najbolja reklama, a da bismo to postigli,moramo se svakodnevno dokazivati.

×
×

Cart