Armin Jašari: Sama riječ “dessert” je izazov za nepce

Armin Jašari: Sama riječ “dessert” je izazov za nepce

Slastice uvijek povezujemo sa sretnim trenucima, jedemo ih za proslave i neizostavan su dio najljepših životnih uspomena

Slastičarstvo je specifična vrsta zanimana. Slastičari su često zaposleni u slastičarnama, restoranima i hotelima. Tipične dužnosti slastičara uključuju kupovinu sastojaka, razvijanje recepata, mjerenje i miješanje, pripremu opreme, pečenje, čišćenje i druge slatke odgovornosti.

Slastičari, koliko god to neobično bilo, moraju biti dobro upućeni u sigurnu tehniku rukovanja i pripreme hrane. Osnovna matematika i dobre komunikacijske vještine također su presudni za uspješnu karijeru u pripremi hrane. Kreativnost i umjetničke vještine mogu biti posebno korisni, posebno u dizajnu i ukrašavanju konačnog proizvoda.

Ipak, uspjeti u ovom polju zahtjeva dosta trudna, odricanja ali i želje da se bude poseban i neobičan.

U Bosni i Hercegovini ima svega nekoliko profesionalnih slastičara. Jedan od njih je i Armin Jašari. On kaže da je tajne zanata otkrivao kroz učenje od najistaknutijih domaćih i stranih majstora. Ovo zanimanje je u njegovoj porodici već generacijama primarno te ne čudi što je i on krenuo tim putem. Dodamo li svo to nasljeđe koje posjeduje i ne iznenađuje činjenica da je jedan od najboljih slastičara u našoj državi.

Sa Arminom Jašarijem smo razgovarali o ovom zanimanju, uspjehu ali i trenutnoj situaciji u Bosni i Hercegovini po pitanju slastičarstva.

Kako i sam kaže treća je generacija slasticara i vlasnici su poznate Slastičarne Kup. Završio je Ugostiteljsku školu u Sarajevu, smjer slastičarstvo dok je neformalno obrazovanje sticao najviše u Italiji, Njemačkoj i Austriji. Moramo naglasiti da slastičarna Kup nije više samo sarajevska slastičarna, nego je otvorena jedna i u  Saudijskoj Arabiji, upravo pod vodstom našeg sagovornika.

Slastice su bitan segment ugostiteljsta

„Slastičarstvo igra važnu ulogu, kako kod ljudi koji se time bave profesionalno, tako i kod ljudi koji prosto vole praviti slastice za svoje najmilije. Sama riječ “dessert” je izazov za nepce. Pri izgovoru osjetimo razne ukuse kolača, bilo da su to kolači naše nane ili pak nekog slastičara koji je svoj život posvetio usavršavanju svog zanata“, kaže Jašari te dodaje „Kažu da mirisi i okusi imaju najveću moć da nas vrate kroz vrijeme. Kada namirišemo pitu od jabuka zasigurno nas može podsjetiti na lijepe trenutke iz djetinjstva ili dragu osobu koja nam ih je spremala.“

Uzimajući u obzir sve sto je rečeno, možemo reći da je zanimanje slastičara najslađe zanimanje na svijetu.

 „Slastice uvijek povezujemo sa sretnim trenucima, jedemo ih za proslave i neizostavan su dio najljepših životnih uspomena. Samim tim slastičarstvo je bitan segment ugostiteljstva, te sada dolazimo do pitanja gdje se nalazi bh. slastičarstvo.“

Deficit slastičara u Bosni i Hercegovini

„Bosanskohercegovačko slastičarstvo je razvijeno, ali u odnosu na zapad u nekim poljima kasnimo za šta možemo kriviti sadašnju ekonomsku situaciju. Nažalost, još jedan od razloga je i to što je veliki deficit slastičara, mladi se nerado odlučuju za to zanimanje. Na našim prostorima slastičarstvo, kao i svaki drugi zanat, polako pada u zaborav“, ističe Jašari.

„Unatoč sadašnjoj situaciji, Bosna i Hercegovina ima itekako bogatu tradiciju spremanja slastica. Tulumba, baklava, hurmašica, tufahija, ružice, džandar baklava itd. su neizostavni na trpezama domaćinstava ili u ponudama restorana i slastičarni.

Iako su tradicionalne slastice neizostavan dio bh. kulture i tradicije, javlja se sve veća potražnja za modernim slasticama. Svjetski trendovi slastičarstva danas stavljaju akcenat na zdrave slastice i na moto “manje je više”. Danas se više pažnje posvećuje ukusu i izgledu, to je momenat koji sam htio naglasiti. Današnje slastičarstvo je orijentisano ka dekoraciji i usavršavanju kako izgleda tako i okusa.

Pojedini slastičari u BiH idu u korak sa trendovima, tako da slobodno možemo reći da Bosna i Hercegovina ima dobru ponudu slastica„ rekao nam je Jašari.

×
×

Cart