Trendovi u hotelijerstu i turizmu u vrijeme COVIDa 19 sa refleksijom na BiH

Za HUBIH piše: Enis Hadžimujić, Stručnjak za Business i Development u Hotelijerstvu

Da je neko svjetskim hotelijerima u posljednjem kvartalu prošle, veoma uspješne, a za mnoge I rekordne godine, rekao šta će im se desiti u novoj 2020., i kako će ova gospodarstvena djelatnost doslovno biti pokopana, isti bi rekli da se radi o naučnoj fantaziji i onome što nije moguće da se desi.

‘’Dolaskom’’ COVIDA 19 kao globalne pandemije i onoga što će čovječanstvo još dugi niz godina pamtiti, u velikoj mjeri se odrazilo i odraziti će se kako na poslovanje u turizmu, hotelijerstvu, a tako i na same trendove unutar istoga. Mnogi će reći, nikada neće više biti kao što je bilo prije.

Iako se u proteklom višegodišnjem  razdoblju intenzivnog globalnog rasta, turizam nerijetko suočavao s različitim krizama, znalo se desiti da je dolazilo do pada potražnje određenih turističkih destinacija, koje su u većini slučajeva bile trenutne. Ono što je došlo kao  posljedica pandemije korona virusa, jeste svjetska reakcija zatvaranja destinacija, a samim time i većine hotelskih kapaciteta unutar istih.

Predviđanjanja o padu turističkih dolazaka, a zavisno od destinacija na globalnom nivo, kreću se u smanjenju priliva gostiju od 45% do 70%.

Turizam je zasigurno u svjetskim razmjerama jedna od pandemijom najteže pogođenih gospodarskih aktivnosti, što  srazmjerno njegovom značaju u društvenim i ekonomskim kretanjima, niti jednu zemlju ne može ostaviti imunom i bez posljedica.

Ono što je, još početkom ove kalendarske godine, Los Angels Times napisao, odnosno napravio listu top deset zemalja koje bi trebalo posjetiti u 2020. godini, a gdje se nalazila Bosna i Hercegovina, tačnije njeni gradovi Sarajevo, Mostar i Međugorje, će ostati za svjetske turiste samo još  jedna  lista nerealizovanih željenih putovanja u ovoj godini.

Sve najave su govorile o mogućoj  rekordnoj  godini po broju dolazaka i noćenja.  Boraveći u zemljama golfskog zaljeva, početkom ove godine, i razgovrajući sa tamošnjim tour operatorima, BIH se smatrala u TOP 3 destinacije  ”TO VISIT” za ovu godinu, pored Azerbejdžana i Gruzije.

Većina tamošnjih agencija je već tada uradila booking karata za Sarajevo i samo se čekalo da avio kompanije počnu sa direktnim letovima prema našem gradu.

Ono što je usljedilo koncem mjeseca marta, zaista će ostaviti dubok trag na cjelokupnu destinaciju.

Porazni rezultati o broju noćenja i dolazaka gostiju za npr. Kanton Sarajevo kao vodeću destinaciju u BiH, koji se statistički prikupljaju na kraju svakog mjeseca,  nam govore kako je hotelijerstvo pa skoro na izdisaju. Za posljednji mjesec, juni 2020 u Kantonu Sarajevo, prijavljenih dolazaka gostiju je bilo 3919 a noćenja svega 6570.

Ne uzimajući u obzir prvi kvartal godine, odnosno januar i februar unutar istog, gdje su sarajevski hoteli radili u punom kapacitetu a srazmjerno sezonalnosti, sve ostalo što se desilo i dešava je postalo pogubno za njih.

Velik broj hotela u Sarajevu, njih više od 90%, je zatvorio svoja vrata krajem marta i prislino otpustio ili pustio na dopust većinu svojih radnika. Ankete su pokazale da je čak 80% radnika u ovoj branši,  unutar par mjeseci ostalo bez posla. Ovaj trend se nastavio do  polovine maja kada je i došlo do ublažavanja mjera te ponovnog uspostavljanja rada hotela i hotelskih resursa unutar istih.

Za sad više od  75% hotelskih bookiranih aranžmana je otkazano do kraja godine i jedina mjera koja se nameće kao nužna i koja donekle može ublžiti ovo stanje, jeste okretanje prema domaćim turistima.

Dodatno, na koji će se način hotelijerstvo u BiH, pa i u Sarajevu, kao glavnom gradu BiH, izboriti sa ovom globalnom krizom, ostaje da se vidi. Ono što se nameće globalno, pa tako i za  hotelijere u BiH, jeste  praćenje svjetskih  trendova u svom radu, a koji se stalno prilogođavaju novonastaloj situaciji.

Briga o zdravstvenoj sigurnosti gosta je podignuta na najvišu ljestvicu od začetka hotelske industrije i predstavljati će zaisgurno dodatni udar na kreiranje budžeta i sam rad, odnosno opstajanje svakog hotela. Novi trendovi u oblastima čistoće, modernizacije, mobilnih tehnologija i komunikacije su zasigurno prisutni više nego ikada I postavljaju se kao nužni za funkcionisanje u današnjem vremenu. Ono što nas je iskustvo naučilo za ovih par mjeseci od nastanka virusa i pojave pandemije, a tiče se hotelskog poslovanja, jeste da će se voditi računa o slijedećem:

– Insistiranju na socijalnoj distanci kako bi se smanjila mogućnost prijenosa zaraze virusom.

– Veću nego ikad posvećenost zdravstvenoj sigurnosti i higijeni objekata (hotela i hotelskih resursa).

– Napredne tehnologije kao nužnost u poslovanju svakog hotelskog objekta

– Upotreba mobilnih aplikacija, beskontaktna usluga u plaćanju, narudžbama, uslugama dostave,

  check inu i chek outu isl.

– Limitiranje broja uposlenika i radne snage.

– Obustave nepotrebnih i čestih okupljanja na radnim mjestima uposlenika

– Veća svijest o okolišu i resursima koje koriste hoteli u svom radu kao i djelovanju unutar

  lokalnih  zajednica.

Dugogodišnje iskustvo vezano za turizam, govori u pravilu o brzom oporavka istog. Ljudi u suštini vole putovati pa su putovanja postala i potreba u većini zemalja koje su u razvoju ili su razvijene. Kakav će turizam a samim tim i hotelijerstvo, kao njegov sastavni dio, biti nakon pronalaska cjepiva i izuma lijeka protiv korone, i šta će se dešavati unutar kretanja stanovništva, dolazaka i odlazaka gostiju kroz svjetske destinacije, teško da iko može predvidjeti.

Prema pisanjim svjetskih stručnjaka iz oblasti turizma i hotelijerstva, blagi rast u ovim djelatnostima se očekuje do proljeća 2021, a djelimični povratak izvan stanja mirovanja do sredine 2022 godine. Zasigurno da je ovo iskustvo koje će se duboko usjeći u pamćenje svih uposlenih u ovoj branši, te da je teško i skoro nemoguće zamisliti potpuni povratak na staro. Očekuje se jedna od najgorih recesija u proteklih četvrt stoljeća i nastavno na to dolazak i odlazak gostiju će zasigurno stagnirati ili biti u padu.

Dugoročno, globalno iskustvo s pandemijom trajno će utjecati na naše vrijednosti, te zasigurno promijeniti aspekte naših života. Koliko će se to odraziti na turizam i  hotlelijerstvo, a zasigurno da hoće vrijeme će pokazati. Život nas je naučio da se moramo boriti kako bi došli do uspjeha i cilja, a taj period je upravo pred nama.

×
×

Cart