Može li turizam preživjeti svijet nakon pandemije COVID – 19?

Pejzaž ugostiteljstva mogao bi se zauvijek promijeniti, a da bismo ostali relevantni, moramo pronaći kreativne načine da osiguramo našu industriju.

Dajana Keser je diplomirani ekonomista za turizam i hotelijerstvo. Osam godina je radila za jednu od najvećih kruzer kompanija kao što su Celebrity Cruise Line te, Walt Disney Cruise Line kao sommelier. Od 2016.godine radi u HR odjeljenju kao regruting menadzer za cijelu BiH za najveću agenciju u evropi za zapošljavanje na kruzer kompanijama www.uspinjaca.hr. Intezivno radi na usavršavanju mladih u oblastima turizma i ugostiteljstva.

U kontekstu posljedica pandemije COVID-19, turistička privreda trenutno je u prekidu u mnogim zemalja širom svijeta. O uticaju pandemije na hotelsku i ugostiteljsku industriju u Bosni i Hercegovini, za časopis HUBiH piše Dajana Keser, diplomirani ekonomista za turizam i hotelijerstvo.

U ovom broju časopisa voljela bih da naglasim koliki uticaj virus COVID – 19 ima na hotelsku i ugostiteljsku industriju u našoj BiH. Nemilosrdni martovski COVID-19 koji je širom svijeta pogodio zdravlje stotina hiljada ljudi koji je prije svega bio jedna velika ljudska tragedija. Posljedice mjera koje su preduzete širom svijeta za suzbijanje pandemije imaju sve veći uticaj na globalnu ekonomiju. Migracijsku prirodu ugostiteljske radne snage i pauzu na globalna putovanja, turizam, hotele, restoranske i ostale usluge.

Uzimajući u obzir neviđena ograničenja putovanja, Svjetska turistička organizacija Ujedinjenih nacija je predvidjela da će međunarodna turistička putovanja pasti za 20% do 30% u 2020. godini što se i desilo u odnosu na prošlu 2019.godinu.

Sva preduzeća, bez obzira na veličinu, suočena su sa ozbiljnim izazovima, posebno onima u zrakoplovstvu, turizmu i ugostiteljstvu, sa stvarnom prijetnjom značajnog pada prihoda i gubitka radnih mjesta u određenim sektorima. Samo da podsjetim da ugostiteljska industrija čini 13% globalnog BDP-a što je veoma značajno i održavanje poslovanja, a biće posebno teško za mala i srednja preduzeća.

Industrijski stručnjaci pokušali su da predvide uticaj na globalnu hotelijersku industriju za 2020. godinu, procijenjujući pad dobiti od 11-29%. Hitne mjere za ograničavanja virusa već izazivaju ozbiljan uticaj na sektore ugostiteljstva i turizma. Vlasnici ugostiteljskih objekata imaju velike gubitke usljed vanrednih mjera koje je uvela vlada, neki se čak odlučuju  na zatvaranje poslovnih jedinica jer nisu u mogućnosti da istrpe gubitke koje je izazvala situacija sa COVID-om.

COVID-19 je doveo do smanjenja 50 miliona radnih mjesta širom svijeta u industriji putovanja i turizma. Prema ekonomskim istraživanjima BiH će biti najviše pogođena u ovim sektorima poslovanja kako i izvozu, što veoma mnogo utiče na godišnji BDP naše države, a gdje će nam trebati i do godinu ili dvije godine dana da se industrija oporavi.

Nakon zabrana putovanja, zatvaranja granica i mjera u karantinu, mnogi radnici neće biti u prilici da se presele na svoja radna mjesta ( sezonski rad) ili da obavljaju svoje poslove što će imati uticaj na prihode, posebno za neformalne i ležerno zaposlene radnike. Obzirom na trenutno okruženje neizvjesnosti i straha, preduzeća će vjerovatno odgoditi investicije, kupovinu robe i zapošljavanje radnika. Uticaj COVID-a na turizam i ugostiteljsku industriju mogao bi učiniti većinu ljudi  u BiH bez posla. Kao rezultat ove pandemije, BiH turistička industrija gleda na veliki broj bankrota, zatvaranje preduzeća i masovnu nezaposlenost.

Sveukupno i sasvim sigurno će se dogoditi da će se prihodi hotela i restorana promijeniti u mršavije i neefikasnije poslovanje, gdje će se tražiti ravnoteža između pametne i kvalifikovane radne snage. Zbog straha, veliki dio naše radne snage doživjeti će masovnu migraciju, što nam je postalo trend posljednjih godina i bez COVID-a, što znači da će se većina osoblja na frontu u hotelima tražiti posao van države. Privremene radne snage bit će prve koje će se smanjiti, nakon čega će uticaj osjetiti stalni zaposlenici jer će ugostiteljske kompanije biti pod pritiskom da smanje troškove. To može dovesti do toga da veliki broj ljudi promijeni svoju industriju i krene tamo gdje je novčani tok brži. Ovaj globalni egzodus mogao bi imati ozbiljan uticaj na ljude iz branše.

Turizam i ugostiiteljstvo se neće oporaviti dok poslodavci i vlada ne ojačaju povjerenje. Jedino saosećajnim pristupom preduzeća može se spasiti radna snaga. Kao i za svaki problem i za ovaj postoji riješenje.

S trenutnim otpuštanjima, moguće je ponuditi mogućnosti usavršavanja osoblju iz prve linije, kako bi se poboljšali njihovi rezimei i povećala vjerovatnoća osiguranja posla u trenutku preokreta na tržištu. To bi moglo obuzdati masovnu migraciju u druge države i industrije. Mogli bi smo povećati razdoblje  faze oporavka ugostiteljskog tržišta i smanjiti odlazak  specijalizovane radne snage. U tom slučaju trebamo imati fokus na obuci i usavršavanju .Možemo primjeniti inovativne metode koje se mogu primijeniti kako bi se pomoglo tržištu u povećanju i očuvanju broja radne snage kada se tržište konačno normalizuje.

Stvaranje prilika za hotelske zaposlenike da dodaju vrijednost njihovim postojećim vještinama moglo bi izgraditi povjerenje u hotelska preduzeća, jer otpuštanja radne snage mogu očekivati ​​svi i velika i mala hotelska preduzeća. Hiper-lokalni hoteli mogu doživjeti najveći broj otpuštanja gdje bi velik broj operativnih jedinica mogao biti odpisan odjednom. To će izbaciti velik broj ugostiteljskih radnika na ionako teško tržište. Pojedinci koji mogu nadograditi svoje vještine upisom na specijalizovane kurseve i obuke mogli bi imati velike koristi.

Kvalifikovani profesionalci mogli bi ubrzati proces prekvalifikacije pojedinaca, što bi ih pripremilo za uloge u hotelima i drugim ugostiteljskim poslovima u okruženju u kojem se nalaze. Sa jednostavnim metodama i organizovanjem internetskih predavanja  bi se nadoknadilo izgubljeno vrijeme u tom razdoblju i moglo bi biti vrlo povoljno za sve zaiteresovane polaznike koji žele da se nadograde i upotpune vrijeme. Savremeni sistemi za upravljanje učenjem omogućavaju hosting i daljinsku isporuku njihovog sadržaja putem jednostavnog pristupa samoučenju ili isporuke u stilu jedan-prema-mnogim u učionici. Tehnologija koja nam je trenutno dostupna omogućava puno kreativnih metoda kako bi se osigurao kontinuitet u učenju koje će zasigurno ugledati svjetlo dana jer potreba za znanjem uvijek rađa inovacije.

Moramo se prilagođavati trenutnoj situaciji koja nije nimalo jednostavna i koja zahtjeva dosta rada i napora kako bi industrija bila podržana i održiva. Naša vlada BiH ovom problemu treba pristupiti ozbiljno i naći mogućnost olakšica kako bi BDP bio održiv u ovom sektoru koji je za našu državu veoma značajan s obzirom da je naša država veoma interesantna kako domaćim tako i stranim potrošačima.

Ni u jednom trenutku u historiji nije se dogodio ovakav incident, gdje su preduzeća u gotovo 200 zemalja bila paralizovana zbog zajedničkog faktora. Samo će vrijeme zaista pokazati puni uticaj COVID-19 na globalni poslovni scenarij. Pejzaž ugostiteljstva mogao bi se zauvijek promijeniti, a da bismo ostali relevantni, moramo pronaći kreativne načine da osiguramo našu industriju. Na internetu se dijeli ogromna količina istraživanja o globalnim ugostiteljskim trendovima, što može pomoći u inspiraciji ideja o promjeni paradigme. Međutim, usvajanje tih ideja od strane tržišta bit će ključno za pronalaženje svjetla na kraju tunela. Moguće je da poslodavci i vlada BiH ostanu povezani i zabrinuti zbog svojih resursa odluče zadržati većinu svojih ljudi, smanjujući tako stres na svom HR ciklusu i dajući im konkurentsku prednost.

×
×

Cart