Ljudi zaborave sve – gdje su bili, šta su vidjeli, šta su probali – ali ne zaborave kako su se osjećali.
Hercegovina se sve snažnije pozicionira kao autentična i raznolika turistička destinacija, zahvaljujući strateškom radu Turističke zajednice Hercegovačko-neretvanskog kantona. O planovima, izazovima i potencijalima regije razgovarali smo s pomoćnikom direktora Turističke zajednice HNK, koji otkriva kako se tradicionalne vrijednosti spajaju sa savremenim trendovima u turizmu te zašto se gosti iznova vraćaju u srce Hercegovine.
Kako biste ukratko predstavili ključne aktivnosti i ciljeve Turističke zajednice HNK kada je riječ o promociji regije Hercegovine kao turističke destinacije?
Turistička zajednica HNK intenzivno radi na promociji Hercegovine kao atraktivne i autentične turističke destinacije, gdje koristimo kombinaciju klasičnih i savremenih marketinških alata. Jedan od naših ključnih pravaca djelovanja jeste sajamska promocija, gdje već godinama uspješno predstavljamo regiju na najvažnijim međunarodnim i regionalnim sajmovima – od Berlina do sajmova u Zagrebu, Beogradu i naravno Mostaru. Ove godine smo na Mostarskom sajmu dobili posebno priznanje koji potvrđuje kvalitet našeg nastupa. Paralelno s tim aktivnostima, intenzivirali smo rad na digitalnom marketingu. Javnost primjećuje našu značajnu prisutnost na društvenim mrežama, trenutno razvijamo i interaktivnu web stranicu i rekao bih da imamo snažan cilj biti u korak s trendovima. U promociji se posebno izdvajaju i vizuali našeg ambasadora, fotografa Dženana Džine, čije fotografije snažno komuniciraju ljepotu i emociju Hercegovine i potvrđuju da slika govori hiljadu riječi. Osim toga, podržavamo brojne događaje, ideje i inicijative koje imaju promotivni potencijal, a sve s ciljem da Hercegovinu predstavimo ne samo kao vrijednu destinaciju za posjetiti, nego i kao regiju koja ima organizovanu, savremeno orijentisanu turističku infrastrukturu. Uvjeren sam da Turistička zajednica HNK ima znanje i kapacitet da tu promociju vodi na visokom nivou, u korak s trendovima i u interesu svih lokalnih zajednica.
Na koji način Turistička zajednica HNK koordinira rad s lokalnim turističkim zajednicama, općinama i gradovima unutar kantona?
Za istinski napredak i razvoj ne samo turističke ponude već i njezine infrastrukture neophodan je lokalni nivo. S tim u vezi Turistička zajednica HNK snažno podržava i aktivno učestvuje u osnivanju turističkih zajednica na nivou gradova i općina. Komunalna pitanja, javni prevoz, razvoj smještajnih kapaciteta su sve važne teme za turizam i turističku ponudu koje se trebaju komunicirati na lokalnom nivou i to je šansa da lokalne zajednice uz našu podršku budu mnogo efikasnije. Naša saradnja je izuzetno kvalitetna sa svim lokalnim organizacijama kao i sa organima vlasti ondje gdje još nemamo organizirane zajednice, sa ciljem što brže i kvalitenije uspostave.
Koje su glavne ciljne grupe turista koje nastojite privući i koje su strategije koje koristite u toj promociji?
Ljubitelje prirode, kulture i autentičnih doživljaja kakve Hercegovina uistinu donosi. U tom opredjeljenju imamo različitu strukturu gostiju od grupnih putovanja, porodičnih odmora, pa sve do mlađih putnika koji ponekad putuju i sami. Svakako važno mjesto zauzimaju regionalni turisti koji po statistici nas posjete više puta tokom godine. Oni koji najbolje poznaju destinaciju, koji su u isto vrijeme i turisti i promoteri, su naši ljudi koji žive u inostranstvu i njih nikako ne smijemo zaboraviti. Turistička zajednica ima strategiju promocije koja je kombinacija tradicionalnih i savremenih alata, ali ono što želim istaknuti jeste da mi u tom brandiranju nikako nismo sami. To je zajednički zadatak svih nas, turističkog sektora, institucija ali i građana. Brandiranje regije je važan i težak posao, uspjeh će doći samo ako svi budemo radili zajedno.
Koji su najveći izazovi s kojima se trenutno suočava turizam u Hercegovini i kako se zajednica nosi s njima?
Kao i svaka destinacija u razvoju i Hercegovina se suočava sa određenim izazovima. Infrastruktura, nedostatak kordinacije, sadržaja koji prate turiste kao i kratko zadržavanje turista stoje kao najveći izazovi. Ono što bi dugoročno moglo predstavljati problem, a što se već sada u privatnom sektoru izdvaja, jeste nedostatak kvalifikovane radne snage. Mladi ljudi moraju biti podržani kako bi ovdje radili i pravili svoje poduzetničke, turističke priče. Jedan od načina kako se Turistička zajednica nosi sa ovim izazovima jeste preuzimanje incijative za zajedničke projekte i uvezivanje, podrška malim događajima, a poseban senzibilitet imamo prema mladim ljudima gdje ih podržavamo kroz različite aktivnosti.
Koje biste prirodne i kulturno-historijske atrakcije izdvojili kao destinacije koje se moraju posjetiti za sve koji prvi put dolaze u Hercegovinu?
Ono što statisitika govori da je turistima najdraže za posjetiti jesu tri destinacije: Mostar, Međugorje i Neum. Svaka od ovih destinacija nudi nešto posebno i drugačije. Uz sve to oni imaju i najrazvijeniju infrastrukturu koja može da prihvati veliki broj turista. Ipak za one koji tragaju sa mirnijim i autetničnijim doživljajima gotovo da svaki kutak Hercegovine može biti idealna destinacija za to. Od prelijepe Rame i Ramskog jezera, preko Konjica i kanjona Neretve, dalje Blagaja, Počitelja, Stoca, prema jugu gdje vas dočekaju impozantne slike Ravnog. Da sam turista u Hercegovini obišao bi sve, iako znam da je to emotivno i subjektivno. Kao Turistička zajednica bili bismo zadovoljni da produžimo boravak za još jedan dodatan dan, koji bi značajno generisao i pokrenuo naše turističke kapacitete.
Hercegovina je regija s izuzetno bogatom gastronomijom. Koje lokalne specijalitete biste preporučili turistima kao autentično hercegovačko iskustvo?
Baš kao što sam rekao kad su pitanju destinacije Hercegovine da bih prošao svuda, to isto vrijedi i kad je gastronomija u pitanju. Hrana je jedan od najjačih aduta koji imamo, i često kroz hranu turisti dobiju pravi istinski osjećaj lokalne kulture. Turistima bih svakako preporučio hranu koja zahtjeva strpljenje tokom pripreme i tokom konzumacije, na nekoj autentičnoj hercegovačkoj lokaciji. Kad ste u takvom ambijentu i raspoloženju onda i ponuda na trpezi bude puno ukusnija.
Koliko je razvijen aktivni i avanturistički turizam u Hercegovini – planinarenje, biciklizam, rafting – i gdje se mogu doživjeti takve aktivnosti?
Cilj Turističke zajednice je privući različite posjetitelje a to možemo uraditi samo kroz disperziju sadržaja. U tom pravcu podržavamo različite incijative i „novitete“ u turističkoj ponudi. Raduje nas činjenica da posljednjih godina imamo novog, drugačijeg sadržaja kojeg možemo promovirati kao dio turističke ponude. Vinska cesta, cikloturizam, razvoj penjališta, rafting ture su pravi primjeri u kom pravcu se možemo i trebamo razvijati. Stvaranjem mikro doživljaja ćemo na najbolji način predstaviti Hercegovinu kao atraktivnu i auteničnu lokaciju.
Možete li s nama podijeliti neke od planova ili projekata koje Turistička zajednica HNK planira realizirati u narednom periodu kako bi dodatno unaprijedila turističku ponudu regije?
Turistička zajednica ostaje opredjeljena za kordinirano djelovanje u pravcu uvezivanja turstičkih aktera i ponude. Nastavljamo sa snažnom podrškom lokalnom nivu, u pravcu osnivanja turističkih zajednica. Naš cilj je u narednom periodu raditi na jednom sistemskom i kordiniramo djelovanju, a vjerujem da smo dosadašnjim radom napravili mogućnost za takav pristup. Sezona je pred nama, sada je privatni sektor u prvom planu a Turistička zajednica je tu da podrži i olakša njihov rad. S jeseni kreću novi projekti o čemu ćemo javnost upoznati pravovremeno.
Za kraj, koja bi bila Vaša lična poruka turistima koji razmišljaju da posjete Hercegovinu? Šta je to što će ih ovdje oduševiti i zbog čega će se poželjeti vratiti?
Siguran sam da će poželjeti da se vrate, nema razloga da sumnjamo u našu ponudu i destinaciju, u naše gostoprimstvo i jedinstvenu emociju koju gosti ovdje osjete. To je ujedno i poruka dobrodošlice. Ali i poruka za našu javnost, ljudi zaborave sve, gdje su bili, šta su vidjeli, šta su probali samo ne zaborave kako su se osjećali. To se pamti.
