
Definicija dobre kuhinje je ljubav, ako ne voliš to što radiš, onda nema ni rezultata.
Upoznajte mladu kuharicu Mevliju Delić

Iako dolazi iz druge branše odnosno mada je diplomirani Historičar umjetnosti i bibliotekarstva, i njen bi život trebao ići u tom smjeru jer je i ona tako željela, ipak s druge strane je žena koja voli mnogo toga da radi i da proba. Upravo nam je ovo povod bio za intervju sa mladom kuharicom, koja je zaposlena u Spazio Gourmet Manuel i pravi odlične specijalitete. Također, pažnju nam je privukao i instagram profil mevllaskitchen (Mevlla's Kitchen) gdje svakodnevno svoje pratioce obraduje sa slikama svojih specijaliteta.
Mevlija Delić, kuharica – Spazio Gourmet
Mevlija Delić rođena je 20.08.1993 godine u Srebrenici, a živi u Sarajevu. Po struci je Bachelor Historije umjetnosti i bibliotekarstva. Za vrijeme studija bila je na raznim programima i radionicama. Volontirala je u PR sektoru za European Youth Olympic Festival – EYOF 2019 Sarajevo and East Sarajevo. Trenutno je zaposlena u Spazio Gourmet na poziciji kuhar. U slobodno vrijeme vodi svoj instagram profil Mevlla's Kitchen, gdje objavljuje razne recepte. Bila je takmičar u raznim kulinarskim emisijama. Planinarenje i biciklizam su njen hobi.

Spazio Gourmet Manuel je član porodice franšiznog ugostiteljskog lanca Manuel Caffe i predstavlja jedinstveni koncept koji ujedinjuje ponudu ukusnih tradicionalnih italijanskih jela pripremljenih na moderan način od najkvalitetnijih sastojaka.

Koncept, prostor i ponuda novog Spazio Gourmet objekta osmišljeni su tako da gostima pruže što više različitosti, mogućnosti izbora i ugodan osjećaj.

Kakav odnos prema kuhanju, kuhinji i receptima imate, kao profesionalna kuharica i kao žena koja i privatno kuha?
Kuhanje je jedna vrsta brige o sebi. Dok kuham preuzimam kontrolu nad namirnicama koje unosim u organizam, to je privilegija rekla bih. Kuhanje kući je drugačije od onog u restoranu. To je moje mjesto za odmor, gdje punim baterije nakon napornog dana, prostor za učenje i usavršavanje. Potrebno je puno odricanja i rada kako biste bili najbolji u ovom poslu. Moj odnos prema kuhinji i namirnicama je sa velikim poštovanjem. Kroz posao u restoranu naučila sam da se ništa ne baca i da je svaka namirnica iskoristiva do kraja. To ranije nije bilo tako. Kuhanje u restoranu se po mnogome razlikuje od onog kući. U restoranu radite jela koja su definisana normativima i za koja svakodnevno trebate napraviti pripremu. Treba da pazite na utrošak robe i da svaki dan izađe isti tanjir, kako vizualno tako i okus hrane treba biti isti.

Kako izgleda jedan radni dan u Spazio Gourmet?
Moja jutra uglavnom počinju jako rano, ustajem u 05:30h, a radni dan počinje u 07:00h. Veliki sam ljubitelj kafe, tako da prije ulaska u kuhinju moram uzeti svoju dozu kofeina, to je mojih pet minuta, u suprotnom dan je u čistom haosu. Radni dan u Spaziu je dinamčan i užurban. Volim tu jutarnju gužvu u restoranu. Kako je kuhinja otvorenog tipa, dok radim pripremu za taj dan, volim posmatrati ljude dok piju jutarnju kafu. U kuhinji je jako bitna organizacija. Treba posložiti prioritete za rad, pregledati robu, naručiti robu, pripremiti povrće, očistiti meso, ribu i itd. Složen je proces rada u kuhinji, svaki dan je manje više isti. Najbitniji momenat je napraviti odličan doručak, izmamiti osmijeh na licu kod gosta i u tom ritmu nastaviti ručak i večeru. Uživam raditi večere, to je kreativni dio ovog posla. Servirati tanjire je čista umjetnost, ali okus i kvalitet hrane treba da prati. Najdraži su mi oni dani kada trebam raditi pastu, raviole, prosto uživam raditi sa tijestom i svaki put je novi izazov, a nekad i stres jer ne ide uvijek sve po planu, ali to je kuhinja.

Šta je za Vas definicija dobre kuhinje?
Definicija dobre kuhinje je ljubav, ako ne voliš to što radiš, onda nema ni rezultata.
Volite li eksperimentirati u kuhinji? Kombinirati namirnice i recepte? Ili više cijenite tradicionalniji pristup?
Iako cijenim tradicionalni pristup, volim tradicionalnu kuhinju i zagovornik sam iste. Zapravo sve ovo što danas imamo u gastronomiji ne bi bilo moguće bez tradicije. Volim kombinirati namirnice, ali ne i recepte. Osobno preferiram sezonske i lokalne namirnice. Smatram da se s njima ne može pogriješiti ako ih tretiramo na ispravan način. Volim zadržati što je više moguće izvorni okus namirnice, bez pretjerane termičke obrade. A u tome mi pomažu so i biber, jer su najbolji pojačivači okusa. Da biste se upustili u neki eksperiment, smatram da prije svega trebate imati određeno predznanje i tehniku. Od ideje do realizacije, eksperimentisanje je često neuspješno, ali to je kreativan proces koji traje kako bi ideju doveli do savršenstva.

Na što pomislite kada vam netko spomene «domaću hranu?
Pri spomeni domaće hrane, pomislim na kuhinju moje majke na kojoj sam odrasla i na moje početke. Prvo jelo koje sam napravila bila je pita, tako se rodila ljubav prema kuhinji i danas radim ono što volim. Smatram da smo generalno zapostavili domaću kuhinju, a prepustili se brzoj hrani koja nije ni zdrava. To je rezultat užurbanog života i svakodnevnice. Mislim da smo olako odbacili ono što je naše. Iako priprema domaće hrane zahtijeva puno vremena, ali kad to radite sa ljubavlju onda ništa nije teško.