Sprovođenje zdravog životnog stila podrazumijeva pravilnu ishranu odnosno ishranu prilagođenu energetskim i nutritivnim potrebama pojedinca, redovnu fizičku aktivnost, kvalitetan san i adekvatan stres menadžment.

Dragana Lošić je prva magistrica farmacije i specijalistica nutricionizma u regionu. Diplomirala je na Medicinskom fakultetu, odsjek farmacija u Banjaluci a potom specijalistički studij nutricionizma završila na Prehrambeno tehnološkom fakultetu u Osijeku. Svoju strast prema nutricionizmu dijeli kroz individualni rad sa pacijentima, saradnju sa regionalno najvećim farmaceutskim i prehrambenim kompanijama, kroz različite edukacije, učešćem kao predavač na simpozijumima, putem društvenih mreža, pisanjem stručnih članaka, pisanjem za portale, gostovanjem u TV i radio emisijama. U nutricionizmu se vodi naukom i zdravim razumom. Također svojim pacijentima nudi multidisciplinarni pristup u liječenju i prevenciju te sarađuje sa uvaženim specijalistima različitih grana medicine iz regiona.

Piše: Dragana Lošić, nutricionista

Zašto već od danas ne bi polako počeli da mijenjate svoje prehrambene navike? Kako da se pravilno hranimo i kreiramo svoj zdravi životni stil za časopis HuBiH piše: Dragana Lošić, nutricionista

Podsjetimo se da pravilna ishrana pored redovne fizičke aktivnosti, genetske predispozicije i faktora okoline u najvećoj mjeri utiče na naš zdravstveni status. Također, podsjetimo se da mi odlučujemo o količini i izboru namirnica koje svakodnevno konzumiramo odnosno da je naša ishrana direktno pod našom kontrolom. Generalno odnos prema ishrani i zdravlju doživljava jedan pravi procvat koji će se i u budućnosti razvijati ukoliko bude dovoljno kvalifikovanih stručnjaka koji će raditi na podizanju svijesti o važnosti pravilne ishrane za opšte zdravlje. Kad je u pitanju pravilna ishrana kao i kreiranje cjelokupnog zdravog životnog stila važno je da slušate kvalifikovane stručnjake čiji su savjeti utemeljeni na nauci te neškodljivi po vaše zdravlje. Moj savjet je da se klonite svih senzacionalističkih prehrambenih protokola koji navodno čiste, peru, detoksikuju naš organizam kao i magičnih pilula pomoću kojih mršavite brzinom svjetlosti. Suština je da trajno poboljšamo svoje zdravlje što je moguće samo trajnom promjenom navika odnosno procesom koji zahtjeva izvjesno vrijeme i strpljenje. Dokazano je da su tri sedmice potrebne za mijenjanje navika dok su tri mjeseca potrebna za promjenu životnog stila u suštini nijedna promjena ne dolazi preko noći nego je za sve potrebno vrijeme. Takođe važno je imati jaku volju za promjenu svojih prehrambenih navika a zatim i adekvatno znanje o ishrani kako bismo tu promjenu sproveli. Moj savjet je da posložimo prioritete, da osvjestimo da zdravlje nije nešto što se podrazumjeva već nešto što treba dosljedno njegovati. Da obezbjedimo svome organizmu redovne obroke i time kontinuirani priliv energije zbog čega ćemo manje posezati za slatkišima i drugim prehrambenim prerađevinama kao i da ne pretjerujemo sa unosom hljeba i tjestenine. Unos pekarskih proizvoda najjednostavnije možemo smanjiti tako što ćemo umjesto sendviča za doručak i večeru jesti kaše za doručak a obrok salate za večeru odnosno suština je da izbor uvijek postoji samo je pitanje naših prioriteta. U svom radu sa pacijentima uvijek stavljam naglasak na individualni pristup i edukaciju kako bi pojedinac naučio šta jesti, kada jesti, u kojoj količini i kako kombinovati jer velika većina do sada je uvidjela da su dijete beskorisne jer ne dovode do trajnih rješenja. Dijete su uglavnom hipokalorijske, neuravnotežene i neprilagođene pojedincu te kao takve neodržive i osuđene na propast prije ili kasnije.

Tradicionalan način ishrane odlikuje neravnoteža između unosa hrane biljnog i životinjskog porijekla kao i nedovoljna raznovrsnost. Smatra se da je na sedmičnom nivou za zdravu crijevnu floru i dobro varenje a time i dobro opšte zdravlje važno unositi trideset različitih namirnica što samo rijetkima polazi za rukom. Tradicionalno jedemo previše crvenog mesa i suhomesnatih prerađevina što uz nizak unos vlakana povećava rizik za nastanak hormonskog disbalansa, za razvoj kardiovaskularnih oboljenja, kancera dojke, želuca i debelog crijeva. Nama trebaju vlakna a trebamo i dobar dio proteina životinjskog porijekla zamijeniti proteinima biljnog porijekla dok unos prehrambenih prerađevina trebamo svesti na minimum odnosno izbjegavati proizvode koji u svom sastavu imaju više od pet sastojaka. Vratiti se što više prirodi i namirnicama u njihovom izvornom obliku. Kada je u pitanju pravilna ishrana najviše preporučujem sezonsko voće i povrće, ribu, ekstra djevičansko maslinovo ulje, biljne proteine (mahunarke), orašaste plodove, sjemenke, puretinu i piletinu iz kontrolisanog uzgoja, fermentisane mliječne proizvode kao i fermentisano povrće zbog sadržaja prirodnih probiotika, zdrave začine kao što su đumbir, kurkuma, cimet, zatim kvinoju, integralne žitarice, zeleni i rooibos (crveni) čaj odnosno preporučujem hranu sa visokim antiinflamatornim i antioksidativnim potencijalom.

Također bazu naše ishrane treba da čini povrće a ne žitarice dok voće umjesto slatkiša treba da bude naš glavni desert. Posebne benefite imamo od konzumacije namirnicama niskog glikemijskog indeksa koje omogućuju dobru glukoregulaciju i stabilne vrijednosti glukoze u krvi što pozitivno utiče na naše psiho-fizičko stanje. Kad imamo dobro glukoregulaciju onda imamo dovoljno energije da se izborima sa svakodnevnim životnim izazovima a imamo i normalnu tjelesnu masu što je itekako važno. Takođe trudim se motivisati ljude da konzumiraju ribu 2x sedmično zbog toga što riba sadrži sve one dragocjene nutrijente koji nam najčešće nedostaju: omega 3 masne kiseline, vit D, vit B12, cink, selen, jod i magnezij. Takođe proteini ribe se odlikuju najvećim stepenom iskoristljivosti. Generalno današnji čovjek je preuhranjen dok je istovremeno nutritivno pothranjen jer je njegova ishrana bogata praznim kalorijama a siromašnim potrebnih nutrijentima.

Sprovođenje zdravog životnog stila podrazumijeva pravilnu ishranu odnosno ishranu prilagođenu energetskim i nutritivnim potrebama pojedinca, redovnu fizičku aktivnost, kvalitetan san i adekvatan stres menadžment. Kad je riječ o fizičkoj aktivnosti neophodno je istu prilagoditi godinama, polu i zdravstvenom statusu pojedinca. Također preporučujem da se sa svim fizičkim aktivnostima izuzev šetnje završi do 20h kako bismo izbjegli visoke vrijednosti kortizola u večernjim satima kada na scenu stupa melatonin hormon sna. Za dugovječnost se preporučuje da svakodnevno napravimo 8000-10 000 koraka kao i boravak na dnevnoj svjetlosti. Kad je riječ o spavanju najbolje je odlaziti na spavanje do 23h te svaku noć spavati 7-9h. 

Nemojte odgađati brigu o svome zdravlju i krenite već danas da kreirate svoj zdravi životni stil. Nema magije samo posvećenost.

mr.ph. Dragana Lošić, spec. nutricionizma

IG @nutricionistalosic

FB Nutricionista Dragana Lošić

E-mail: losic.gaga@gmail.com