Kvalitetan barmen svugdje se cijeni.

Intervju: Marin Jelčić, barista i mixologist

Marin Jelčić rođen je u Čapljini 1991. godine. Ugostiteljstvom se počeo baviti nakon završetka srednje škole. U početku su to bili sezonski poslovi konobara i barmena u Dubrovniku. Uspješno je završio Bar akademiju Cocktail studio i nakon toga kreće sa radom kao barmen i barista u poznatim ugostiteljskim objektima u Zagrebu. Trenutno radi za G3 spirits gdje obavlja poslove barmena i bariste u promotivne i edukativne svrhe.

Bartending ne podrazumijeva samo vještinu pravljenja koktela, prioritet je zapravo odnos sa gostima i povjerenje koje se stiče vremenom. Danas smo o ovom zanimanju razgovarali sa Marinom Jelčićem, baristom i mixologist-om. Koliko je bartending razvijen u našoj državi, te šta je sve važno za ovo zanimanje, možete pročitati u nastavku.

Za početak nam recite nešto više o sebi.

Pred kraj završavanja srednje Građevinske škole sam već čvrsto odlučio da se krećem baviti ugostiteljstvom i uspio sam nagovoriti roditelje da me puste na prvi sezonski posao gdje počinjem od konobarenja. Nakon toga radio sam u čapljinskim kafićima, a tek šest godina poslje se vratio na sezonski rad u Dubrovnik i to na novo radno mjesto, u šank, i sve krećem ispočetka jer mi konobarenje nije pružalo neki veći napredak i nova učenja. Nakon te sezone na prijedlog kolege barmena upisao sam u Zagrebu bar akademiju Cocktail studio, a nakon završene akademije, jedini iz te generacije dobio sam najveću priliku za rad na istoj poziciji u Ka'lavanda baru na Hvaru gdje me pozvao moj mentor. Poslje toga se vraćam u Zagreb gdje živim i radim kao barmen ali i barista u Tesla new generation baru, Khali, Vipu. Tu sam se još više upoznao sa bartendingom i primijetio sam kako to iz dana u dan sve više napreduje i postaje sve poznatije zanimanje. Zatim sam se vratio u BiH gdje sam dvije naredne godine radio kao bartender u Taboo baru u Mostaru, te uz to samostalno obučavao barmene i bariste

Smatrate li da se bartending smatra profesijom u BiH?

Od samog povratka u BiH, dosta pažnje posvećujem našem tržištu i dosta vremena provodim educirajući mlade, nadam se i buduće bariste i barmene (neki od njih su to vec i postali), koje sve više zanima bartending ali ne bih rekao da se to kod nas za sada smatra zanimanjem. Većini ljudi je to još uvijek nepoznanica i mi smo za njih šankeri ili “koktel majstori”, ali vremena se polagano mijenjaju i sve što je u svijetu već odavno poznato kod nas polako dolazi na velika vrata. Ne možemo biti izostavljeni iz toga svega jer tržište samo zahtijeva napredak, a ljudi sve više putuju pa  kroz putovanja upoznaju nove trendove pa je i njima sve jasnije tko smo mi.

Osim toga što je bartender prije svega ugostitelj, bartender je i osoba za barom (šankom), koja poznaje sve sastojke koje ima iza sebe, te posjeduje vještinu spremanja i posluživanja alkohola, alkoholnih i bezalkoholnih pića napitaka.

Šta zapravo podrazumijeva bartending?

Upravo sama spoznaja da treba poznavati sve sastojke i znati pripremati napitke u baru, a u današnje vrijeme, ma koliko nam sve bilo dostupno mi ne možemo znati sve, jer toliko novih stvari se pojavi svakog dana da to niti jedan bartender ne može sve naučiti. Ta spoznaja me i gura naprijed i budi glad za još većim učenjem. Bez obzira koliko se nekome ovaj posao čini težak i iscrpljujuć, što fizički, tako i psihički, on pruža i jako lijepe stvari koje nas čine sretnim, a za sebe mogu reći da je puno više takvih stvari u našem poslu, jer tko ne bi bio sretan kada vidite da gost cijeni vaših ruku djjelo ili kada vidite da ste uspješno prenijeli znanje nekome od mladih pa vam on napravi odličan koktel ili kavu? Naravno, da se ne lažemo, nije ni lagan put da se do toga dođe. Za sve su to trebale godine rada, truda, učenja pa i zahtjevnih gostiju da se prođe da bi kasnije mogli ubirati plod vašeg rada.

Šta najviše volite kod svog posla? Kakvi su bili Vaši počeci?

U počecima, većini se ovaj posao ne svidi jer morate od nekuda počet, a počeci rijetko budu posao u nekom dobrom restoranu i baru. Češće su to poslovi u lokalnim kafićima ili klubovima gdje su drugačiji i gosti, a i manja mogućnost za učenje. Niti moj početak nije bio lagan. Radilo se puno više i većinom se radilo cijeli dan, od otvaranja pa da zatvaranja, s tim da ste idući dan “slobodni”, ako ga ne bi prespavali.  Nagleda se u ovome poslu čovjek svega, ali tko voli ovaj posao, naučit će iskomunicirati i sa najzahtjevnijim gostima. Također, tada nije bilo lako ni doći do informacija, niti su nas dolazili učiti bariste i barmeni iz pojedinih  firmi s kojima se u tom trenutku surađivalo, dok je danas suprotno.

Koliko je teško postati bartender? Da li je potrebno više edukacija u BiH?

Danas tko želi učiti, vrlo lako će doći do svega što ga zanima. Na Balkanu imate sigurno 20 škola za barmene ili bariste, a isto tako i brend ambasadori rade svoj posao pa educiraju osoblje od objekta do objekta. Taj način educiranja je jako dobar, jer ne može svatko odvojiti vrijeme i novac da ide u drugi grad živjeti i učiti i sve to financirati. 

Za kraj, savjet za buduće barmene, bariste? I poruka našim čitaocima?

Poruka za sve mlade barmene, bariste i koji to žele postati: iskoristite svakoga tko vam dođe prenijeti znanje pa budite aktivni učenik i pitajte sve što vas zanima. Znanje vam nitko ne može uzeti, a ono će vam samo koristi donijeti.