Ključne stvari na koje barmen treba obratiti pažnju su stalno ulaganje u znanje i odnos prema gostima.

Igor Vranješ, rođen u Banjaluci, sa svojih 28 godina, predstavlja iskusnog ugostiteljskog stručnjaka s više od šest godina iskustva kao barmen. Nakon završene Srednje građevinske škole, Igor se odlučio dalje usavršavati te je upisao Fakultet fizičkog vaspitanja i sporta. Tokom studija, Igor je učestvovao u Work and Travel programu, gdje je proveo šest mjeseci u Americi, stičući vrijedno međunarodno iskustvo. Po povratku u Banja Luku, ubrzo je pronašao svoje mjesto u ugostiteljskom sektoru, obavljajući uloge glavnog bartendera. Njegovo stručno umijeće i posvećenost ugostiteljstvu rezultirali su i osvajanjem nekoliko značajnih nagrada. Među njima su Genleme Sour Competition 2021, te Gentlemen Sour Competition 2023, na kojem je zauzeo drugo mjesto.

Barmeni su nezaobilazna figura koji ne samo da miješaju pića već i stvaraju nezaboravna iskustva za svoje goste. Upoznajte Igora Vranješa, barmena iz Banja Luke koji dijeli svoju strast i iskustvo iz barmenske industrije. Kroz njegove riječi, otkrit ćemo ključne aspekte barmenskog posla, ističući važnost obrazovanja, komunikacije s gostima i kreativnosti u kreiranju savršenog koktela.

Intervju: Igor Vranješ, barmen

Za početak nam recite nešto više o sebi.

Pozdrav svima, zovem se Igor Vranješ i dolazim iz Banjaluke. Imam 28 godina te posljednjih 6 godina radim u ugostiteljstvu kao barmen. Završio sam Srednju građevinsku školu, poslije toga sam upisao Fakultet fizičkog vaspitanja i sporta. U toku studija sam učestvovao na Work and Travel programu gdje sam proveo 6 mjeseci u Americi. Posljednje 2 godine sam živio i radio u Hrvatskoj, ali sam odlučio da se vratim u Banjaluku i sa prijateljem otvorim „Okosh Bokosh“ koktel bar.

Otkud ljubav prema koktelima i kada ste se prvi put zainteresirali za zanimanje barmena?

Ljubav prema koktelima i barskoj kulturi je nastala u Americi, gdje sam i prvi put stao iza bara na poziciji Barback. Poslije tog iskustva bilo je teško odbiti poziv barmen-a i po povratku u Banjaluku sam upisao Smuggler Bartending Academy i počeo puno više ulagati u edukacije i znanje.

Na nedavnom takmičenju Gentleman Sour by Gentleman Jack u Mostaru, osvojili ste drugo mjesto. Možete li nam opisati proces pripreme za ovo takmičenje, uključujući izbor sastojaka, vještine i kreativnu viziju koja je stajala iza Vašeg koktela?

Kokteli koji se pripremaju za takmičenje su malo drugačiji, mora da se  nađe neka tema ili nešto oko čega će da se gradi priča o tom koktelu. U ovom slučaju moja tema je bila bar koji je bio u pripremi te smo htjeli da takmičenje iskoristimo za prezentaciju našeg bara. Namirnice su bile sezonske, gdje sam koristio sirup od kruške i đumbira u bazi koktela, a  pjenu sam pravio od meda i kamilice. Za dekoraciju sam iskoristio kandirani đumbir i logo našeg bara. Takmičenja su jako bitna za sve barmene, prije svega zbog upoznavanja ljudi iz industrije, a i kao novo iskustvo rada pod drugačijim pritiskom.

Koje su ključne stvari na koje dobar barmen mora obratiti pažnju? 

Mislim da nema ključnih stvari, sve su jako bitne da bi gost iz našeg bara izašao zadovoljan sa nekim novih iskustvom koje će ga opet vratiti u bar. Ako moram izdvojiti par neka to bude edukacija stalno ulaganje u znanje, odnos prema gostima jer sve što radimo, radimo zbog njih i kreativnost.

Ko Vam je najveća inspiracija od poznatih barmena?

Najviše pratim rad Danil Nevsky i Kevina Kosa, Danil puno priča o stvarima koje nisu vezane za koktele već za barmensku industriju i širi vidike, a Kevin je neko od koga uzimam puno receptura i ideja za „craft“ stvari. Marko Pećnik je osoba od koje sam najviše naučio na Raise the Bar akademiji i koja mi je skrenula pažnju na bitne stvari na koje se treba fokusirati. Svakako tu ima još barmena Simone Caporale, Martin Hudak, Giacome Giannotti, Nico de Soto…

Da li možete podijeliti sa nama neke od Vaših omiljenih tehnika ili trikova koje koristite u kreiranju koktela?

Jedna od tehnika koju volim raditi jeste mliječna klarifikacija, dobije se koktel koji je proziran i ima glatku strukturu. To je proces spajanja koktela sa mlijeko, uslov je da koktel ima kiselinu da bi moglo doći do širenja mlijeka. Nakon toga cijeli koktel procijedimo kroz filter za kafu i dobijemo koktel koji samo treba da rashladimo i serviramo. Možemo napraviti veće količine i ubrzati sam servis u toku večeri.  Tu su i neke kuharske tehnike koje koristim za pravljenje dekoracija.

U svijetu koktela, estetika igra važnu ulogu. Kako pristupate prezentaciji svojih koktela? Da li mislite da vizuelni aspekti igraju ključnu ulogu u ukupnom doživljaju koktela za goste?

Trudim se da gostu prenesem sve što se nalazi u koktelu i da mu predstavim tehnike koje smo koristili za izradu koktela. Bitno je da ne idemo puno u detalje, jer to zna da bude dosadno. Mislim da je vizuelni aspekt jako bitan da bi koktel bio kompletan, pored dobrog ukusa koktela on mora i lijepo da izgleda, jer gostima u sjećanju češće ostaje izgled, a ne ukus koktela.

Da li preferirate klasične, dobro poznate koktele ili više volite eksperimentisati sa novim receptima?

Što se tiče pravljenja više uživam u smišljanju novih receptura i prezentovanju stvari koje mi sami radimo, ali imamo veliko poštovanje prema klasičnim koktelima. Smatram da moramo dobro poznavati osnove klasičnih koktela da bih mogli raditi na smišljanju novih receptura.

Koji je Vama lično najdraži koktel koji ste do sada napravili i zašto?

Sigurno je to O.B. koktel, koji sam pravio za Gentlemen takmičenje, jer je prvi koktel za koji sam dobio nagradu.

Za kraj imate li poruku za naše čitatelje?

Pijte kvaliteno!