Nutricionizam u hotelijerstvu: kako hrana postaje iskustvo i zdravlje

Fokusirajte se na jednostavnost, sezonalnost i nutritivnu gustoću – hrana koja njeguje i inspirira.

Intervju: Amela Ivković O’Reilly, Klinički nutricionista, predavač, specijalista funkcionalne i integrativne ishrane

Amela Ivković O’Reilly, renomirana nutricionistkinja sa više od dvadeset godina iskustva, spaja kliničku praksu, funkcionalnu medicinu i nutrigenetiku kako bi unaprijedila kvalitetu ishrane i zdravlje svojih klijenata. Njeno iskustvo obuhvata rad u privatnoj praksi, zdravstvenim institucijama i međunarodnim projektima, a specijalizovana je za žensko hormonalno zdravlje, metaboličke disbalanse, hronične bolesti, djecu i sportiste. Kao kreator brendova Nom Nom i Shot, predavač na Agromediteranskom fakultetu u Mostaru i vanjski saradnik FitGene tima, Amela ističe važnost personalizirane, funkcionalne i održive ishrane.

Aktivna je i u NVO Green Council, gdje je vodila projekte iz oblasti održive prehrambene politike i promocije lokalnih i sezonskih namirnica.Njena stručnost ne zaustavlja se u akademskim krugovima, redovno predaje na međunarodnim kongresima, gostuje u medijima, vodi podcast „Zdraviji sa Amelom“ i edukuje javnost kroz digitalne kanale. U razgovoru za naš časopis, Amela objašnjava kako hoteli i restorani mogu kreirati jelovnike koji spajaju nutritivnu vrijednost, sezonalnost i gastronomski doživljaj, pružajući gostima jedinstveno iskustvo koje nadmašuje klasičnu gastronomiju.

HUBiH: Možete li nam kratko predstaviti svoj profesionalni put i specijalizacije koje oblikuju Vaš pristup nutricionizmu?

AMELA: Moj profesionalni put posljednjih dvadest godina povezuje kliničku praksu, funkcionalnu medicinu, nutrigenetiku i edukaciju. Danas radim kao klinički nutricionista u Sarajevu, s fokusom na žensko hormonalno zdravlje, gastrointestinalne poremećaje, metaboličke disbalanse, hronične bolesti, djecu i sportiste. Posebno važan segment mog rada je djelovanje u NVO Green Council, gdje sam kao predsjednica Skupštine vodila projekte u oblasti održive prehrambene politike, uključujući izradu Zakona o organskoj poljoprivredi, promociju lokalnih i sezonskih namirnica i edukaciju o kratkim lancima nabavke. Ova iskustva snažno utiču na moj pristup, jer vjerujem da kvalitetna ishrana počinje od načina na koji proizvodimo, biramo i pripremamo namirnice. Djelujem i kao vanjski predavač na Agromediteranskom fakultetu Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru, sarađujem s FitGene timom na razvoju nutrigenetičkih protokola, kreator sam brendova Nom Nom i Shot, te autor i koautor nekoliko stručnih publikacija. Redovno predajem na međunarodnim kongresima i gostujem u medijima, promovišući funkcionalnu, personaliziranu i održivu ishranu.

HUBiH: Koliko je danas nutricionizam važan u ugostiteljstvu, posebno u hotelima?

AMELA: Nutricionizam je postao ključni element modernog hotelijerstva. Današnji gosti imaju različite zdravstvene potrebe, očekivanja i nivo informisanosti. Oni žele hranu koja je ukusna, ali i balansirana, prilagođena njihovim dijetetskim ograničenjima, životnim stilovima i vrijednostima. Hoteli koji to razumiju postaju konkurentniji, diferenciraju se na tržištu i pružaju gostu iskustvo koje nadmašuje klasičnu gastronomiju.

HUBiH: Kako kreirati jelovnike koji su nutritivno uravnoteženi i privlačni gostima?

AMELA: Kroz koncept nutritivne gustoće – jela koja sadrže kvalitetne proteine, zdrave masnoće, dovoljno vlakana i minimalno procesirane sastojke.
Ključ su sezonske i lokalne namirnice, začinsko bilje i tehnike pripreme koje čuvaju nutritivnu vrijednost – pečenje, kuhanje u temeljcu, kratko prženje na stabilnim masnoćama.

HUBiH: Najčešće greške ugostitelja kada pripremaju “zdrave” opcije?

AMELA: Najčešće su:
Ne korištenje zdravih masnoća u termičkoj obradi (maslinovo ulje, puter, kokosovo ulje), dok se i dalje koriste rafinisana ulja.
Nedovoljno korištenje sezonskih i lokalnih namirnica, iako su nutritivno superiorne i isplativije.
Fokus na „low-calorie“ umjesto na stvarnu nutritivnu vrijednost.
Pretjerano oslanjanje na industrijske “healthy” proizvode umjesto na cjelovite namirnice.

HUBiH: Da li gosti sve češće traže nutritivne informacije i alternativne opcije?

AMELA: Da – i sve više. Plant-based, gluten-free, lactose-free, low-carb, antiinflamatorne opcije, nutritivne vrijednosti i jasna deklaracija alergena danas predstavljaju standard. Transparentnost uliva povjerenje i poboljšava iskustvo gostiju.

HUBiH: Šta bi ugostitelji trebali znati o trendovima poput plant-based, funkcionalne hrane i clean eating koncepta?

AMELA: Da, ovi trendovi nisu prolazna moda, nego odraz globalne promjene životnih navika.
Plant-based jela mogu biti nutritivno snažna i nevjerovatno ukusna. Funkcionalna hrana donosi dodatne koristi zdravlju (temeljci, fermentirana hrana, omega-3 izvori). Clean eating znači minimalnu obradu i visok kvalitet – što je potpuno kompatibilno s lokalnom kuhinjom BiH.

HUBiH: Kako unaprijediti zimske jelovnike bez gubitka autentičnosti?

AMELA: Kroz jednostavne, ali efikasne prilagodbe:

  • manje prženja, više pečenja i kuhanja u temeljcu
  • više povrća i lokalnih zimskih namirnica
  • kvalitetne masnoće umjesto teških zgušnjivača
  • fermentirani proizvodi radi balansa okusa
  • pametno korištenje začinskog bilja

Autentičnost ostaje – nutritivna vrijednost raste.

HUBiH: Koje sezonske namirnice smatraju se najdragocjenijim zimi?

AMELA: Kupus, kelj, tikva, mrkva, cvekla, luk, bob, grah, leća, integralne žitarice, domaće zelje, divlja riba. Sve su to nutritivne „zimske zvijezde“ koje su i ekonomične i gastronomski zahvalne.

HUBiH: Koliko su važni doručci u hotelima?

AMELA: Izuzetno. Doručak određuje energiju i raspoloženje gosta tokom dana. Idealan doručak uključuje:

  • kvalitetne proteine
  • svježe voće i povrće
  • fermentirane proizvode
  • cjelovite žitarice
  • bezglutenske i bezlaktozne opcije
  • balansirane obroke za sportske i poslovne goste

HUBiH: Trebaju li hoteli nuditi obroke za intolerancije?

AMELA: Da – i to se može implementirati bez velikih troškova.
Dovoljno je:

  • jasno označiti jela
  • koristiti prirodno bezglutenske namirnice
  • (proso krompir, heljda)
  • ponuditi mliječne alternative
  • obučiti osoblje o križnoj kontaminaciji

Ovo značajno povećava kvalitet ponude.

HUBiH: Treba li kuharsko osoblje imati osnovna nutritivna znanja?

AMELA: Apsolutno. Kuhar koji razumije makronutrijente, alergene, nutritivne potrebe, pravilnu termičku obradu i važnost sezonskih namirnica može unaprijediti jelovnik bez povećanja troškova. Uz to, vjerujem da bi ugostiteljstvo u BiH značajno napredovalo kada bismo vidjeli veći angažman nutricionista u restoranima i hotelima – ne samo kroz edukaciju osoblja, već i kroz kreiranje jelovnika, balansiranje obroka i planiranje sezonskih ponuda. To je standard u mnogim zemljama, a donosi ogromnu vrijednost i gostima i samim objektima.

HUBiH: Kako se pripremiti za goste sa specifičnim dijetama?

AMELA: Kroz pametno planiranje osnovnog seta:

  • jedno plant-based jelo
  • jedna low-carb opcija
  • visoko-proteinski obrok
  • jela bez glutena i laktoze

Nije potrebna velika ponuda
samo kvalitetna, jasno definisana. Kao nutricionista, edukator, ali i majka, želim posebno naglasiti važnost zdravijih obroka za djecu. Djeca su mali ljudi, ne “gosti drugog reda”, i zaslužuju kvalitetne opcije na meniju. To znači:

  • manje prženih jela
  • izbjegavanje visokog glikemijskog opterećenja (pomfrit, pohovana hrana, bijele makarone)
  • više povrća, kvalitetnih proteina, supa i cjelovitih žitarica.

Voljela bih vidjeti da dječiji meniji u restoranima i hotelima budu nutritivno promišljeni, raznovrsni i jednako kvalitetni kao i ponuda za odrasle. To je ulaganje u zdravlje budućih generacija – Ž i odgovornost svih nas koji učestvujemo u kreiranju prehrambene ponude.

HUBiH: Kako bolje iskoristiti lokalne i sezonske namirnice?

AMELA: BiH ima ogroman potencijal kroz male proizvođače, mljekare, povrtlare i autohtone proizvode. Lokalna hrana daje:

  • autentičnost
  • bolji okus
  • jaču nutritivnu vrijednost
  • niže troškove
  • održivost
  • „priču“ koju gosti vole

A gosti danas cijene hranu koja ima priču i identitet.

HUBiH: Može li održiva nabavka biti i zdravija i isplativija?

AMELA: Da – lokalna sezonska nabavka smanjuje troškove, povećava svježinu, čuva nutritivne vrijednosti i jača brend hotela kroz društvenu odgovornost. To je win–win pristup.

HUBiH: Vaš ključni savjet ugostiteljima za 2026.?

AMELA: Fokusirajte se na jednostavnost, sezonalnost i nutritivnu gustoću.
Moderni jelovnici trebaju biti jasni, balansirani i bazirani na kvalitetnim cjelovitim namirnicama. Ugostitelji koji posmatraju hranu kao spoj gastronomije, zdravlja i održivosti kreiraju iskustvo koje gosti pamte – i vraćaju mu se.