Brojna istraživanja pokazala su kako se uslijed globalne pandemije korona virusa mijenjaju i navike putnika

Prethodna 2020.godina bila puna promjena u hotelskoj industriji, od snažne digitalizacije, preko mijenjanja ciljne skupine gostiju, do posebnih mjera u poslovanju kao što su dezinfekcija i sobe za izolaciju, globalna panedmija COVID-19 kreirala je brojne nove trendove i iako su mnogi od njih kratkotrajni, neki će se ipak zadržati. O trendovima u hotelijerstvu i šta nas očekuje u 2021.godini za časopis HUBiH piše Enis Hadžimujić, stručnjak za Business i Development u Hotelijerstvu.

Enis Hadžimujić je 2005. godine diplomirao na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. Nakon što je karijeru u hotelijerstvu počeo prije petnaest godina u tada jedinom hotelu sa pet zvjezdica u Sarajevu, hotelu Radon Plaza, ubrzo je svoje znanje sticao i u prestižnom hotelu Central West Wood Club, te nakon toga napredovao na poziciju direktora hotela President, poznatog sarajevskog hotela sa 4 zvjezdice. Enis Hadžimujić je radio na poziciji direktora operacija u Novotel Sarajevo Bristol hotelu i i kao šef odjela prodaje i marketinga u Swissotel Sarajevo (Accor grupacija). U januaru 2019. godine, imenovan za direktora razvoja poslovanja u hotelu Bosmal Arjaan by Rotana ( Rotana grupacija). Sa preko 15 godina iskustva u hospitalitiju učesnik je brojnih konferencija i panel diskusija iz oblasti hotelijerstva, trendova, developmenta, prodaje i strateškog planiranja i poslovanja. Svoje tekstove na ove teme objavljuje u domaćim specijalizovanim publikacijama, magazinima te web portalima. Trenutno radi na regionalnim projektima kompanije LRC GROUP / Poslovne Novine , kao što su ‘’100 Najvećih u BiH’’, ‘’100 Najvećih u Srbiji’’, ‘’Brzorastuće kompanije u BiH’’, ‘’Pouzdanost’’.

Sami kraj 2020 godine ostavljen je za analizu dosadašnje situacije i projektiranje budućih trendova, kako u turizmu tako i hotelijerstvu. Tragom toga, na regionalnoj a i svjetskoj razini održano je nekoliko online predavanja, panel diskusija i konferencija na kojima se debatiralo o novim perspektivama, izazovima ali i aktuelnim pojavama vezanim za pandemiju COVID-19.

Ono što je po svemu sudeći u ’’trendingu’’, jeste okretanje novom načinu poslovanja gdje je gost na prvom mjestu te kako postati više uslužna industrija koja nije usmjerana na proizvod nego na uslugu. U marketinške aktivnosti treba uklopiti umjesto dosadašnjih 4P (proizvod, mjesto, cijena i promocija) još dodatna 3P (ljudi, procesi i dokazi) te kreirati virtualnu zajednicu kroz aktivnosti na društvenim mrežama.

Ono što je očito postalo prioritet broj jedan kod gostiju je sigurnost odnosno higijena. Prema istraživanjima higijena je na prvom mjestu stoga je važno pružiti kvalitet, obučavati osoblje te redovito čistiti i dezinficirati prostorije. Svi operativni hoteli na globalnoj razini, manje više su se odlično prilagodili higijeni kao top prioritetu gosta koji ostaje i u budućnosti svojim jamstvima kvalitete i novim sustavima.

Proces digitalizacije i mobilnih aplikacija, odnosno beskontaktni pristup za neke usluge poput otključavanja sobe, plaćanja, naručivanja hrane i sl. također na vrhu prioriteta gostiju i trend su koji će ostati u budućnosti. Ovdje se postavlja pitanje da li pomenuti procesi idu prema gubitku onoga osobnog, ljudskog kontakta sa gostima što i jeste vodilja hotelijerstva.

Šta kažu stručnjaci?

Stručnjaci iz oblasti hotelijerstva smatraju da neće doći do pretjeranog gubitka ove „pojave“ nego da će uloga zaposlenika biti u manjoj mjeri promijenjena. Neće to više biti kontakti prilikom check-ina ili check-outa, koji će postati automatizirani, već će recepcionari postati svojevrsni savjetnici i animatori gostima. Robotizacija znači rezanje i troškova, ali se smatra da dosta hotela još zadugo neće doći na tu razinu još. Budući zaposlenik će upravljati računalima, ali i brinuti za gosta i bolje se povezivati s njima kroz samo iskustvo.

Još jedan trend koji je zaživio malo snažnije ove godine je i hotelska ponuda za rad iz hotela – hotel office. Ovaj trend pojavio se kao nužnost u smislu slobodnog hotelskog prostora i pretvaranja soba u hotelske office prostore. Taj trend će zasigurno ostati i u narednim godinama, jer će ljudi sve više raditi na daljinu, čak i kada se pandemija suzbije. Poslodavci će biti fleksibilniji po pitanju mjesta rada, a hoteli će nuditi spoj posla i  zadovoljstva.

Pandemija je u sektoru poslovnih putovanja na globalnoj razini uzrokovala gubitak od 400 miliona radnih mjesta

Kretanja putnika u prošloj godini i projekcije za ovu godinu zančajno će uticati na formiranje novih trendova i prilagođavanje potrebama gostiju koji odsjedaju u hotelima. Ono što je Globalno udruženje za poslovna putovanja (GBTA), najveće svjetsko udruženje za poslovna putovanja, objavilo u svom izvještaju sa analizom poslovnih putovanja u 2020. godini te projekcijama za 2021. godinu i kasnije, a koje je provedeno u 75 zemalja uz sudjelovanje 48 predstavnika industrije poslovnih putovanja u razdoblju od aprila do decembra 2020. godine zabilježen je pad prometa bez presedana u odnosu na 2019., posebno u sjevernoj Americi (-79%) i zapadnoj Europi (-77%). Slijede istočna Europa (-63%), južna Amerika (-59%), Azija/Pacifik te Bliski Istok i Afrika (-52%). Prema izvješću, pandemija je u sektoru poslovnih putovanja na globalnoj razini uzrokovala gubitak od 400 milijuna radnih mjesta (zaposleni u hotelima, zračnom i kopnenom prijevozu, restoranima i drugim pružateljima usluga). Prema njima Potpuni oporavak sektora poslovnih putovanja do razine prije izbijanja pandemije COVID-19 očekuje se do 2025. godine.

Značajnu analizu a koja se direktno odnosi na stanje u hotelijerstvu u prošloj godini dalo je i međunarodno udruženje zračnog prometa (IATA). Oni su objavili je cjelogodišnje rezultate globalnog putničkog prometa za 2020. godinu. Rezultati pokazuju da je potražnja pala za 65,9% u odnosu na 2019., što je najveći pad prometa u povijesti zračnog prometa. Cijelokupna potražnja na međunarodnoj razini  u 2020. godini bila je 75,6% manja, a domaća potražnja za 48,8% manja u odnosu na 2019. godinu.

Rezervacije putovanja su i dalje u padu te se u januaru 221. bilježi smanjenje za 70% u odnosu na godinu dana prije.

Ukupni promet u decembru 2020. bio je 69,7% manji u odnosu na isti mjesec 2019.godine (manje poboljšanje u odnosu na smanjenje od 70,4% u novembru ). Rezervacije putovanja su i dalje u padu te se u januaru 2021. bilježi smanjenje za 70% u odnosu na godinu dana prije. Ova činjenica stvara daljnji pritisak na likvidnost zračnih prijevoznika i potencijalno ima uticaja na vrijeme očekivanog oporavka. Nastavno na ova kretanja i dalje postoji ozbiljan rizik daljnjeg pada prometa u slučaju uvođenja strogih ograničenja putovanja kao odgovor na nove vrste COVID-19.  Ukoliko bi se takav scenario ostvario, rast potražnje mogao bi se ograničiti na samo 13% u odnosu na 2020.Ono što IATA prognozira u slučaju generalnog oporavka jeste poboljšanje potražnje od 50,4% za 2021. godinu u odnosu na potražnju iz 2020. godine, što bi industriju dovelo na 50,6% razine prometa u 2019.

Brojna istraživanja pokazala su kako se uslijed globalne pandemije korona virusa mijenjaju i navike putnika.

Primjera radi, njemački turisti, kao jedni od globalno najjačih turista po kretanjima i putovanjima u ljetnim sezonama,  njih čak 41% prošle godine nije putovalo na ljetni odmor usljed straha od pandemije korona virusa. Također, prema istraživanjima najvećih svjetskih online agencija, njihovo putovanje će biti određeno i cijepljenjem populacije jer 46%  Nijemaca cijepljenje smatra neophodnim uvjetom za putovanja izvan Njemačke.

Prema Booking.com analizi, 56 posto putnika će prilikom putovanja biti opreznije, ali će i dalje putovati, ali će imati i  strože kriterije pri odabiru smještaja, a pri tome će posebno voditi računa o zdravlju, higijeni, čistoći i sigurnosti. Više od polovice ispitanika radije će izabrati smještaj i destinaciju s jasno naznačenim mjerama sigurnosti.

Generalni trendovi putovanja u 2021. godini prema Booking.com analizi su samostalna, luksuzna i kraća putovanja, kulinarski užici i regionalna hrana te odmor s obitelji i prijateljima.

60 posto sudionika istraživanja za ljeto 2021. priželjkuje „opuštajući odmor i uživanje u lokalnim gastro specijalitetima“.

Najveća svjetska tražilica za kuće za odmor HomeToGo također je provela istraživanje i to na 16 milijuna korisnika. Istraživanje je pokazalo kako će 70 posto ispitanika putovati u ovoj godini, 71 posto će putovati autom, a 61 posto preferira kuću za odmor u prirodi. Prema FeWo-direktu, potražnja za kućama za odmor daleko od gradova porasla je za 650 posto u drugoj polovini 2020.

Ograničenja putovanja, nisko povjerenje potrošača i globalna borba za suzbijanje virusa COVID-19, pridonijeli su jednoj od najlošijih godini u povijesti turizma. Tako su u prvih deset mjeseci 2020. godine, međunarodni dolasci pali za 72%, prema najnovijim turističkim podacima Svjetske turističke organizacije (UNWTO).  U turističke destinacije, u razdoblju od januara dooktobra, pristiglo je 900 milijuna međunarodnih turista manje u usporedbi s istim razdobljem 2019.

Rezultat je gubitak od 935 milijardi američkih dolara u prihodima od međunarodnog turizma. To je više nego deset puta veći gubitak od onog iz 2009. godine, u vrijeme globalne ekonomske krize.

Prema ovim pokazateljima, globalni turizam vratit će se na razinu od prije 30 godina, s milijardu dolazaka manje i gubicima od oko 1,1 bilijuna američkih dolara u međunarodnim prihodima od turizma.

Podaci o međunarodnim troškovima za turizam i dalje odražavaju vrlo slabu potražnju za inozemnim putovanjima. Međutim, neka su velika tržišta poput Sjedinjenih Američkih država, Njemačke i Francuske posljednjih mjeseci pokazala znakove oporavka. Nadalje, potražnja za domaćim turizmom i dalje raste na nekim tržištima, uključujući Kinu i Rusiju.

Po proširenom scenariju za razdoblje od 2021. do 2024 godine, predstavljanom od strane specijalizirane agencije za turizam Ujedinjenih naroda ukazuje se na oporavak do druge polovice 2021. Ipak, povratak na razinu 2019. u pogledu međunarodnih dolazaka, mogao bi potrajati između dvije i pol i više od četiri godine. Gledajući unaprijed, očekuje se kako će najava cjepiva i početak cijepljenja postupno povećati povjerenje potrošača. Istodobno, sve veći broj odredišta ublažava ili ukida ograničenja putovanja. Prema najnovijem istraživanju UNWTO-a, udio zatvorenih odredišta pao je s 82% krajem aprila na 18% početkom novembra 2020., izraženo u postotku međunarodnih dolazaka.

Ono što je ’’for real’’ jeste činjenica da turizam i putovanja neće i ne mogu stati. Ljudi će i dalje putovati.

Jedno je sigurno, predstojeća sezona će biti bolja nego prošlogodišnja, bit će prisutan last minute, ali bit će i puno organiziranija i strukturirana. Naravno, ako se stanje s koronavirusom dramatično ne pogorša, što ne bi trebalo, barem prema današnjim saznanjima o istom.

Stavke sigurnosti i komunikacija, kao i posložen zdravstveni sustav – biti će jedna od najtraženijih valuta i među glavnim motivom dolaska. Također, tehnologija će isto tako igrati važnu ulogu. Jednostavno, ritam će moći pratiti samo oni koji su se uhvatili u koštac s digitalizacijom. Okretanje prema novim trendovim, osluškivanje tržišta i potreba gostiju, te borba za svakog gosta je žargonski rečeno u trendingu i postavljanje sistema rada u hotelima na ovom mindsetu zasigurno može dovesti do što bržeg preovladavanja nastale situacije prouzrokovane pandemijom korona virusa.