„Volim kroz piće izraziti ideju, emociju i priču“ – barmen Gvozdić koji je od Dubrovnika do Sarajeva i Zagreba gradio svoj stil, govori o inspiraciji, takmičenjima i viziji bh. barske scene.

Intervju: Miran Gvozdić, barmen

Miran je svoj profesionalni put započeo u Dubrovniku, a danas njegovo ime odjekuje kroz barove Sarajeva, Zagreba i međunarodna takmičenja. Kroz saradnju s renomiranim stručnjacima poput Denisa Memića i Filipa Lipnika, te rad na prestižnim eventima, razvijao je svoj jedinstveni stil koji spaja tehničku preciznost i umjetnički senzibilitet. Njegova filozofija bartendinga ne ogleda se samo u pripremi pića, već u kreiranju iskustva – kroz autentičnu interakciju s gostima, inovativne koktele i poštovanje lokalnih okusa. U ovom intervjuu Miran otkriva kako su putovanja, takmičenja i ljubav prema miksologiji oblikovali njegovu karijeru, te šta budućnost donosi bh. barskoj sceni.

Mirane, najprije nam recite nešto više o sebi, te šta Vas je motivisalo da postanete barmen i kako ste razvili svoj stil?

Najveći utjecaj na moju karijeru imao je Denis Memić. Zahvaljujući njemu dobio sam priliku da odem u Dubrovnik, gdje sam stekao dragocjeno iskustvo i proširio svoje profesionalne vidike. I danas od njega kontinuirano učim, ne samo o tehnikama i trendovima u industriji, već i o disciplini, pristupu gostu i važnosti stalnog usavršavanja.Ono što me najviše motivisalo da postanem barmen jeste miksologija kao spoj znanja, preciznosti i kreativnosti. Privukla me mogućnost da kroz piće izrazim ideju, emociju i priču, te da eksperimentišem sa okusima, teksturama i prezentacijom. Smatram da je bartending mnogo više od same pripreme pića; to je zanat koji zahtijeva tehničku kompetenciju, ali i umjetnički senzibilitet. Veliki motiv predstavlja i komunikacija s ljudima. Bar doživljavam kao prostor u kojem se ljudi žele osjećati sigurno, opušteno i prihvaćeno. Upravo ta interakcija, sposobnost da prepoznate raspoloženje gosta i kreirate iskustvo prilagođeno njemu, oblikovala je moj stil rada. Težim balansu između profesionalizma, kreativnosti i topline u pristupu, jer vjerujem da vrhunski koktel nije potpun bez autentične atmosfere i kvalitetne komunikacije.

Radili ste u Dubrovniku, Sarajevu i Zagrebu, kako su različite sredine uticale na vaš profesionalni razvoj i kreativnost?

Svoju profesionalnu karijeru započeo sam u Dubrovnik, praktično od nule. Tamo sam usvojio temeljne vještine bartendinga: organizaciju radne stanice, tehničku preciznost i, što je posebno važno u turističkom gradu, brzinu i efikasnost rada pod pritiskom. Dinamično okruženje i visok obim posla naučili su me disciplini i dosljednosti, što smatram ključnom bazom mog daljnjeg razvoja.

Po povratku sam nastavio raditi i razvijati se kroz projekte i evente, gdje je značajan utjecaj na mene imao moj prijatelj Sedin Dudo. Kroz zajednički rad na različitim događajima imao sam priliku dodatno proširiti svoje znanje, posebno u segmentu organizacije, prilagođavanja različitim konceptima i rada sa specifičnim zahtjevima klijenata. Njegovo iskustvo i profesionalni pristup doprinijeli su mom sazrijevanju kao barmena.Rad u gradovima poput Sarajevo i Zagreb dodatno je oblikovao moj stil. Svaka sredina ima drugačiju publiku, tempo i kulturu izlazaka, što vas prirodno tjera na prilagođavanje. Međutim, svako novo okruženje istovremeno pruža priliku da pokažete svoju autentičnost i kreativnost. U svaki grad u kojem sam radio nastojao sam unijeti dio svog identiteta, bilo kroz signature koktele, pristup gostima ili način prezentacije — ali sam istovremeno upijao lokalnu energiju i trendove. Upravo ta kombinacija prilagođavanja i ličnog izraza najviše je doprinijela mom profesionalnom razvoju i formiranju prepoznatljivog stila.

Vaša saradnja s Filipom Lipnikom na Art of Bar akademiji je sigurno bila značajna, šta ste od njega najviše naučili i kako to primjenjujete u svom radu?

Saradnja sa Filipom Lipnikom kroz Art of Bar akademija predstavlja jednu od najvažnijih prekretnica u mom profesionalnom razvoju. On je oduvijek bio moj najveći uzor u ovom poslu i još od početka karijere imao sam jasnu želju da jednog dana radim i učim uz njega.

Prepoznao je moju posvećenost i želju za napretkom te mi pružio priliku da radim u njegovom baru kao bar back. Ta pozicija mi je omogućila da iz prve ruke posmatram vrhunski nivo organizacije, tehnike i profesionalizma. Kroz rad na eventima i svakodnevne zadatke naučio sam koliko su disciplina, detalji i konzistentnost presudni za kvalitetan rad iza šanka. Smatram da temelj znanja koji danas imam dugujem upravo njemu.

Ono što sam od njega najviše naučio jeste da bartending nije samo priprema pića, već cjelokupno iskustvo koje kreiramo za gosta: od prvog kontakta, preko prezentacije koktela, do energije koju prenosimo iza bara. Također, usadio mi je važnost kontinuiranog učenja, praćenja trendova i stalnog rada na sebi.

Savjete koje i danas daje primjenjujem kroz sistematičnost u radu, preciznost u izvedbi i promišljen pristup razvoju novih koktela. Prilikom kreiranja pića vodim računa o balansu i jasnoj ideji iza svakog recepta, dok u radu s gostima nastojim održati profesionalnost, ali i autentičnost. Upravo taj spoj tehničkog znanja i karaktera smatram najvećom vrijednošću koju sam stekao kroz saradnju s njim.

Na Ibino međunarodnom takmičenju osvojili ste drugo mjesto, a na državnom Whiskey Sour takmičenju prvo, možete li podijeliti kako se pripremate za takve izazove?

Takmičenja doživljavam kao najozbiljniji test znanja, kreativnosti i mentalne stabilnosti iza bara. Drugo mjesto na međunarodnom takmičenju i prvo mjesto na državnom Whiskey Sour takmičenju za mene nisu samo priznanja, već potvrda procesa pripreme koji shvatam izuzetno ozbiljno.

Moj najveći kritičar, ali ujedno i najveća motivacija jeste Denis Memić. Zahvaljujući našem dugogodišnjem profesionalnom odnosu i prijateljstvu, svaki koktel koji kreiram prvo predstavim njemu. Njegovo mišljenje mi je ključno jer je objektivno, precizno i usmjereno na detalje. Pripreme započinjem temeljitim istraživanjem tako što proučavam kategoriju, pravila, tehničke zahtjeve i kriterije ocjenjivanja. Nakon toga slijedi faza razvoja recepture, gdje radim na balansu okusa, teksturi, aromatskom profilu i vizuelnom identitetu koktela. Vježba je također neizostavan segment. Mnogo mi znači razmjena mišljenja sa kolegama i prijateljima iz industrije. Različite perspektive često ukažu na sitnice koje mogu napraviti veliku razliku. Smatram da takmičarski uspjeh nije rezultat samo talenta, već kombinacije istraživanja, discipline, kontinuirane prakse i kvalitetne povratne informacije.

Na kraju, najvažnije mi je da iza svakog takmičarskog koktela stoji jasna ideja i lični potpis, jer vjerujem da sudije, osim tehničke preciznosti, prepoznaju i autentičnost.

Koliko takmičenja oblikuju Vaše vještine i kreativnost u svakodnevnom radu u baru?

Takmičenja u velikoj mjeri oblikuju moje vještine i kreativnost jer me podstiču da stalno unapređujem tehniku, istražujem nove kombinacije okusa i razmišljam inovativno. Iskustvo sa takmičenja direktno primjenjujem u svakodnevnom radu kroz bolju organizaciju, preciznost i kreativniji pristup gostima.

Na HUBIH festivali 7.2.2026. u Sarajevu ste na masterclassu predstavili temu: „Moj put, naši okusi“ i premijeru bh. koktel karte, kako je proteklo predstavljanje i šta je po Vašem mišljenju posebno privuklo pažnju posjetitelja?

S obzirom na to da mi je ovo bio prvi samostalni masterclass pred većom publikom, trema je bila neizbježna. Ipak, tu energiju sam nastojao pretvoriti u fokus i autentičnost. Želio sam da prezentacija ne bude samo tehničko izlaganje, već iskrena priča o mom profesionalnom putu, inspiracijama i ideji iza stvaranja koktel karte koja reflektuje lokalne okuse i identitet.

Smatram da je predstavljanje proteklo veoma uspješno. Publika je imala priliku čuti nove perspektive o razvoju koktela baziranih na domaćim sastojcima, kao i o procesu kreiranja koncepta koji povezuje tradiciju i modernu miksologiju. Posebnu pažnju, po mom mišljenju, privukla je upravo ta emocija i lična priča iza svakog koktela; ne samo šta se nalazi u čaši, već zašto je nastao.

Namjerno nisam otkrio kompletnu koktel kartu, jer smatram da određena doza misterije zadržava interes i daje prostoru da se koncept dalje razvija. Reakcije posjetitelja su bile izuzetno pozitivne, što mi je dodatna potvrda da je publika prepoznala trud, iskrenost i autentičnost koju sam želio prenijeti kroz ovu temu.

Koji lokalni okusi i sastojci su vas inspirisali pri kreiranju ove premijere koktela?

Pri kreiranju koktel karte inspirisali su me autentični okusi Bosne i Hercegovine, oni koji nose emociju, tradiciju i identitet podneblja. Posebno mjesto zauzimaju domaće rakije, poput šljivovice i dunjevače, koje smatram bazom naše kulture ispijanja. Također, hercegovačka vina su mi dala inspiraciju za strukturu i aromatski profil određenih koktela.

Maslinovo ulje sam uveo kao moderan element koji simbolizira hercegovački teritorij i daje teksturalnu dubinu piću.

Cilj mi nije bio samo koristiti domaće sastojke, već ih interpretirati na savremen način odnosno zadržati njihovu autentičnost, ali ih predstaviti kroz tehniku i balans moderne miksologije. Smatram da upravo ta kombinacija tradicije i inovacije najbolje predstavlja Bosnu i Hercegovinu u čaši.

Možete li otkriti neki trik ili tehniku iz svog kreativnog procesa koju ste pokazali na masterclassu?

Ne bih izdvajao jedan konkretan trik, jer moj proces nije zasnovan na tajnama, već na istraživanju, testiranju i konstantnom usavršavanju. Ono što sam pokazao na masterclassu najbolje se razumije kroz praksu i direktno iskustvo.

Kako biste opisali trenutno stanje barmenske scene u BiH i gdje vidite prostor za razvoj?

Smatram da barmenska scena u Bosni i Hercegovini ima ogroman potencijal, ali je realno još uvijek u fazi razvoja u poređenju s regionalnim centrima poput Zagreb ili Beograd. U određenim segmentima, posebno kada govorimo o specijaliziranim cocktail barovima, edukaciji i sistemskom pristupu razvoju kadra, još uvijek zaostajemo za regijom.

Ipak, ono što je ohrabrujuće jeste činjenica da se standardi kontinuirano podižu. Sve je više mladih barmena koji ulažu u edukaciju, prate svjetske trendove i razumiju da je bartending ozbiljna profesija, a ne samo sezonski posao. Također, festivali, takmičenja i masterclass radionice doprinose razmjeni znanja i jačanju zajednice.

Prostor za razvoj vidim u tri segmenta: edukacija i mentorstvo, specijalizacija barova i korištenje lokalnih sastojaka.

Koji trendovi u miksologiji trenutno dominiraju regionalno, a koji su vama posebno inspirativni?

Regionalno trenutno dominira nekoliko jasnih trendova u miksologiji. Prije svega, to je minimalizam i fokus na kvalitet sastojaka, što znači manje komponenti u čaši, ali precizno balansiranih i tehnički besprijekorno izvedenih. Također, primjetan je rast interesa za lokalne i sezonske namirnice, kao i reinterpretacije klasičnih koktela kroz moderan pristup.

Šta biste poručili mladim ljudima koji žele razvijati karijeru u barskoj industriji u BiH?

Mladima koji žele razvijati karijeru u barskoj industriji u Bosni i Hercegovini poručio bih da prije svega rade na sebi, na znanju, disciplini i komunikacijskim vještinama. Ovaj posao nije samo pravljenje pića, već i stvaranje atmosfere i odnosa s gostima. Ulaganje u edukacije, praćenje svjetskih trendova i učenje od iskusnijih kolega može napraviti veliku razliku.

Također, važno je imati strpljenje i biti spreman krenuti od osnovnih pozicija. Kroz rad, trud i profesionalan pristup moguće je izgraditi stabilnu i uspješnu karijeru, čak i na zahtjevnom tržištu poput BiH. Najvažnije je voljeti posao koji radite jer se ta energija uvijek prenosi na goste.

Postoji li projekat koji još niste realizovali, a koji bi mogao iznenaditi bh. publiku?

Postoji. Volio bih jednog dana otvoriti vlastiti bar. To bi bio prostor koji ne nudi samo vrhunske koktele, već i poseban doživljaj, mjesto gdje se spajaju kvalitetna pića, dobra muzika i autentična atmosfera. Želja mi je stvoriti bar koji bi postao prepoznatljivo mjesto okupljanja, ali i platforma za promociju domaćih sastojaka, mladih talenata i kreativnosti. Vjerujem da bi takav koncept mogao iznenaditi bh. publiku jer bih unio nešto drugačije: spoj svjetskih trendova i lokalnog identiteta. To je projekat koji zahtijeva vrijeme, posvećenost i pravu ekipu, ali siguran sam da će, kada dođe pravi trenutak, postati stvarnost.