Autentična gastronomija i lokalna kultura jačaju privlačnost Bosne i Hercegovine.

Intervju: Feđa Begović, CEO at 1deaLab | Regional Development & EU Projects Expert | Tourism, Agrifood & SME Growth (Western Balkans)

Feđa Begović ima više od dvadeset godina iskustva na razvojnim projektima u BiH i regionu, od čega je posljednjih pet proveo u turizmu. Kao direktor najvećeg USAID-ovog projekta za razvoj turizma u BiH (20 miliona USD) radio je na promociji destinacije, razvoju ponude i obrazovanju kadrova. Danas, kroz kompaniju 1deaLab, radi direktno s hotelima, ugostiteljima i destinacijama na unapređenju poslovnih modela, operativne efikasnosti i razvoja ponude, uz besplatnu edukaciju kadrova kroz Turizam Academy.

U ovom intervjuu, razgovaramo o trenutnom stanju turizma u BiH, ključnim izazovima s kojima se sektor susreće, te strategijama za produženje boravka i povećanje potrošnje gostiju. Donosimo uvid u trendove, praktične primjere uspješnih destinacija i projekte koji direktno doprinose jačanju konkurentnosti i međunarodne prepoznatljivosti Bosne i Hercegovine.

HUBiH: Kako ocjenjujete turističku sezonu u BiH?

FEĐA: Globalno, turizam je u prvih devet mjeseci ove godine rastao oko 5%, uz umjereniji rast u Evropi i Americi, te snažniji oporavak Azije. U regionu bilježimo mješovite rezultate – od umjerenog rasta u Hrvatskoj i Crnoj Gori do pada dolazaka i noćenja u Srbiji. Obzirom na preko 1,7 miliona dolazaka i više od 3,5 miliona registrovanih noćenja u deset mjeseci, sezona kod nas se može ocijeniti zadovoljavajućom. U periodu I-X 2025. bilježimo skroman rast dolazaka od 0,4% i noćenja od 0,9%, uz stabilnu strukturu posjeta u kojoj strani turisti čine 72,5% ukupnih dolazaka, što potvrđuje jačanje međunarodne pozicije BiH.

Rastu dolasci iz Hrvatske i Crne Gore, te sa nekoliko evropskih tržišta poput Italije, UK, Njemačke i Švedske, uz blagi rast dolazaka iz SAD-a, Kanade, Izraela i Dalekog Istoka.
Posebno je zanimljiv porast dolazaka iz Kine od 25%, iako prosjek od svega 1,2 noćenja po gostu ukazuje da se uglavnom radi o tranzitnim posjetama i nedovoljno iskorištenom potencijalu. Ovakvi obrasci kratkog boravka u skladu su s globalnim trendom regionalnih i višedestinacijskih putovanja, gdje gosti u kratkom vremenu obilaze više zemalja.

Iskustva iz brojnih razgovora koje sam vodio sa međunarodnim turoperatorima ukazuju da se Bosna i Hercegovina u regionalnim turama često pojavljuje kao dodatna destinacija, kroz preporuke partnera iz regiona, što jasno pokazuje prostor za snažnije direktno prisustvo i prepoznatljiviju ponudu na tim tržištima. Dodatni vjetar u leđa daju i međunarodna priznanja. Travelzoo je početkom 2025. uvrstio BiH među top pet „must-visit“ destinacija u Evropi, dok su čitaoci National Geographic Travel magazina proglasili Sarajevo jednom od najatraktivnijih destinacija za posjetiti u 2025. godini.

Generalno, sezona je ispunila, a u pojedinim mikro-destinacijama i premašila očekivanja. Ipak, hotelijeri i ugostitelji su osjetili pad dolazaka sa pojedinih tržišta, uz prosječan boravak koji je i dalje nizak – oko 2,1 noćenja. To jasno ukazuje na potrebu za jačanjem ponude i produženjem boravka gostiju, kroz jasnije pakete, dodatne sadržaje i saradnju s lokalnim ponuđačima. Upravo su to teme na kojima danas najčešće radimo sa hotelima kroz 1deaLab.

HUBiH: Šta je, po Vašem mišljenju, najviše doprinijelo uspješnoj sezoni?

FEĐA: Najveće zasluge svakako idu privatnom sektoru: hotelijerima, ugostiteljima i turoperatorima, koji kontinuirano unapređuju ponudu. Vidljive su investicije u nove i renovirane objekte, uvođenje inovativnih usluga te ulaganja u obuku osoblja, što se direktno odražava na kvalitet usluge i iskustvo gostiju. Upravo kroz rad s privatnim sektorom vidi se koliko male promjene u organizaciji, ponudi ili komunikaciji mogu napraviti veliku razliku u rezultatu.

Važnu ulogu imale su i turističke zajednice i institucije na svim nivoima, kroz događaje, promocije i ulaganja u osnovnu turističku i avio-infrastrukturu, što je dugoročno olakšalo dolazak gostiju i povećalo vidljivost destinacije.

Travelzoo je početkom 2025. uvrstio BiH među top pet „must-visit“ destinacija u Evropi, dok su čitaoci National Geographic Travel magazina proglasili Sarajevo jednom od najatraktivnijih destinacija za posjetiti u 2025. godini.

HUBiH: Koji su danas ključni izazovi turizma u BiH?

FEĐA: Najveći izazov i dalje ostaje kratko zadržavanje gostiju. Prosječna dužina boravka iznosi svega 2,1 noćenje, što jasno pokazuje da turisti ne ostaju dovoljno dugo da bi doživjeli širinu ponude jedne destinacije, a kamoli cijele zemlje. To je direktno povezano i sa sezonalnošću – i dalje imamo izražene ljetne špice, dok su vansezonski mjeseci znatno slabiji. Produženje sezone kroz razvoj zimske, kongresne te proljetno-jesenske ponude mora biti prioritet. Drugi važan izazov je niska potrošnja po gostu. Veliki broj turista dolazi u aranžmanima i troši manje nego što bi mogao uz bogatiju i bolje povezanu ponudu. Tu postoji prostor za razvoj dodatnih sadržaja – izleta, gastronomskih i tematskih tura, aktivnog i iskustvenog turizma – koji bi povećali i potrošnju i dužinu boravka. Često vidimo da objekti dobro rade operativno, ali nemaju jasnu strategiju kako da postojeće goste motivišu na dodatnu potrošnju, duži boravak ili ponovni dolazak.

Infrastruktura i dostupnost ostaju ograničavajući faktori. Iako je avio-povezanost unaprijeđena, i dalje nedostaje direktnih linija i veća frekvencija letova. Uz to, pojedine destinacije sa velikim potencijalom suočene su s nedovoljno razvijenom putnom, signalizacijskom i digitalnom infrastrukturom, što direktno utiče na kvalitet doživljaja.

Sve izraženiji izazov je i nedostatak kvalifikovane radne snage, uz neujednačen kvalitet usluge. Bez jačeg fokusa na praktično obrazovanje, obuke i jednake standarde za sve učesnike, dugoročno je teško očuvati kvalitet i imidž destinacije. Upravo zbog toga sve je veća potreba za kratkim, praktičnim obukama za osoblje i menadžment, što je i bio jedan od razloga pokretanja Turizam Academy – kao podrške onima koji nemaju vremena za duge programe, ali žele brza, primjenjiva znanja.

Na kraju, rast turizma mora biti praćen brigom o očuvanju prirodnih i kulturnih resursa. Održivost, upravljanje gužvama, komunalna čistoća i efikasnije procedure za investitore ključni su kako bi se osigurao dugoročan razvoj sektora.

HUBiH: Kakvu ulogu gastronomija i domaći proizvodi imaju u turističkoj ponudi BiH?

FEĐA: Hrana je jedan od ključnih elemenata turističkog iskustva. Sve više putnika bira destinacije upravo zbog autentične gastronomije, a Bosna i Hercegovina tu ima snažan adut – spoj istočne i zapadne kulinarske tradicije.

Kroz gastronomske ture, degustacije i kulinarske radionice, naša ponuda postaje bogatija i konkurentnija, pod uslovom da zadržimo autentičnost, jer gosti žele „ono pravo“, a ne prilagođenu verziju lokalne kuhinje. Sve veći broj kvalitetnih restorana koji tradicionalnu kuhinju interpretiraju na savremen način dodatno jača privlačnost BiH za gastro-turiste.

Vrijednost naše gastronomije potvrđuju i međunarodna priznanja. Jela iz BiH redovno se pojavljuju na listama Taste Atlasa, domaći sirevi i vina osvajaju nagrade, a sve više proizvoda dobija oznake geografskog porijekla. National Geographic je nedavno posebno istakao Vinsku cestu Hercegovine i autohtone sorte vina poput žilavke i blatine, kao i bogatstvo lokalnih namirnica. Sljedeći korak je jača integracija gastronomije u turističku ponudu – kroz tematske rute, manifestacije i promociju ugostitelja koji čuvaju kulinarsku tradiciju. Time se privlače specifične ciljne grupe, povećava potrošnja i produžava boravak gostiju.

HUBiH: Koliko je važna povezanost ugostiteljstva s lokalnom zajednicom i kulturom?

FEĐA: Saradnja ugostiteljsko-turističkih objekata s lokalnom zajednicom ključna je za kvalitet cjelokupnog doživljaja. Turisti ne žele boraviti u izolovanom „balonu“, već žele osjetiti mjesto koje posjećuju. Zato hoteli, restorani i vodiči trebaju aktivno povezivati goste s lokalnim atrakcijama, kulturnim događajima, prirodom i tradicijom.

Dobar primjer takvog pristupa je i razvoj mreže Najljepših sela BiH, gdje lokalne zajednice, smještaj i dodatni sadržaji zajedno grade autentično iskustvo za goste.

Turizam je po svojoj prirodi sektor u kojem bez saradnje nema dugoročnog uspjeha. Ugostiteljski objekti i lokalne atrakcije trebaju se posmatrati kao partneri – kroz zajedničke pakete, preporuke i sadržaje koji gostima olakšavaju i obogaćuju boravak. Uključivanje lokalne kulture i istorije u ponudu donosi autentičnost. Bilo da je riječ o tematskim večerima, lokalnoj muzici, arhitekturi ili pričama koje osoblje prenosi gostima, upravo ti detalji ostaju zapamćeni i prave razliku između prosječnog i posebnog iskustva. Ovakav pristup osigurava da koristi od turizma ostanu u lokalnoj ekonomiji. Kada gosti posjećuju lokalne restorane, zanatlije ili atrakcije, zajednica direktno profitira, dok ugostitelji dobijaju zadovoljnije i lojalnije goste.

HUBiH: Šta očekujete od naredne turističke sezone i koje trendove treba pratiti?

FEĐA: Očekujem nastavak rasta, pod uslovom da se globalne okolnosti značajno ne pogoršaju. Realno je da naredne godine pređemo granicu od 2 miliona dolazaka, ali brojevi sami po sebi ne smiju biti jedini cilj. Ključni pomak mora se vidjeti u većem zadovoljstvu gostiju, dužem boravku i većoj potrošnji. Ako svaki gost ostane dan duže i potroši više, efekti za ekonomiju i lokalne zajednice biće znatno veći. Očekujem i nastavak investicija, kako u privatnom tako i u javnom sektoru. Najave novih hotela, infrastrukturnih projekata i dodatnih aviolinija idu u dobrom smjeru i mogu unaprijediti dostupnost i konkurentnost destinacije.

Istovremeno, važno je nastaviti diverzifikaciju emitivnih tržišta, jer se oslanjanje na mali broj tržišta pokazalo rizičnim. Kada je riječ o globalnim trendovima, jasno je da priroda i kratki, intenzivni boravci sve više preuzimaju primat.

Prema najavama Airbnb-a za 2026. godinu, pretrage za smještajem u blizini prirodnih i zaštićenih područja snažno rastu, dok mlađe generacije, posebno Gen Z, sve češće biraju dvodnevne međunarodne “city break” posjete. Upravo ta kombinacija – grad kao baza i autentična prirodna ili ruralna iskustva u okolini – predstavlja veliku razvojnu šansu za Bosnu i Hercegovinu, uključujući inicijative poput Najljepših sela BiH, koje se prirodno uklapaju u ove trendove. Uz to, raste potražnja za iskustvenim i autentičnim putovanjima, gdje gosti žele aktivno učestvovati u lokalnoj kulturi, gastronomiji i načinu života. Sve prisutniji je i „noctourism“ – interes za noćne sadržaje poput kulturnih događaja, tematskih tura i boravka u prirodi nakon zalaska sunca, dok trend „coolcationinga“, odnosno putovanja ka svježijim i zelenijim destinacijama, dodatno ide u prilog BiH.

Posebnu pažnju treba posvetiti povratku kineskih turista kao jednom od važnih razvojnih potencijala. Uz nastavak ulaganja u kvalitet, promociju i profesionalizaciju sektora, Bosna i Hercegovina ima realnu šansu da se pozicionira kao destinacija kojoj se gosti vraćaju, ostaju duže i troše više.

Uz nastavak ulaganja u kvalitet, promociju i profesionalizaciju sektora, Bosna i Hercegovina ima realnu šansu da se pozicionira kao destinacija kojoj se gosti vraćaju, ostaju duže i troše više.