Nastojimo da su naši kolači uvijek sviježi, te da prije svakog puštanja kolača iz kuhinje isprobamo svaku komponentu kolača pojedinačno.

Intervju: Ivana Bandić, glavna slastičarka i voditeljica slastičarne

Biografija: Ivana Bandić, rođena je i odrasla u Širokom Brijegu. Trenutno živi sa obitelji u Grudama. Od malena je zaljubljenik u kuhinju i umjetnost. Iako je školovanje započela u Mostaru kao student hemije, ljubav prema slasticama odvela je u drugom smjeru. Karijeru slastičara je započela u slastičarni Lana u Širokom Brijegu, gdje i danas radi kao glavna slastičarka. Svoje znanje je usavršavala kroz različite radionice te gostovanjem kod hrvatskih slastičara. Ideje za svoj rad i recepture pronalazi na putovanjima.

Slastičarna Lana, smještena u srcu Širokog Brijega, već više od 15 godina očarava posjetitelje svojim slasticama koje spajaju tradiciju i inovaciju. Od svog osnivanja 2008. godine, Lana se istaknula kao omiljeno mjesto za sve ljubitelje slatkih užitaka, nudeći bogatstvo tradicionalnih i modernih deserata pripremljenih prema domaćim recepturama. Uz to, slastičarna je prilagođena i najmlađima, zahvaljujući dječjoj igraonici koja dodatno obogaćuje obiteljske posjete. U ovom intervjuu, saznajte više o filozofiji iza slastica Lana, njihovom pristupu kvaliteti sastojaka, kao i načinu na koji prate trendove u slastičarstvu kako bi svojim kupcima pružili nezaboravno iskustvo.

Recite nam nešto više o slastičarnici Lana.

Slastičarna Lana osnovana je 2008.godine i otvorena je u sklopu prodajnog centra SMT Široki Brijeg u vlasništvu grupe Mepas. Od samog početka slastičarna je mjesto gdje se mogu pronaći tradicionalni, u zadnje vrijeme i moderniji deserti, ali uvijek po domaćim recepturama. U sklopu slastičarne nalazi za i dječja igraonica za naše najmlađe goste.

Koja je filozofija iza Vaših slastica? Kako birate sastojke i kreirate recepte?

Filozofija naših slastica je u kreativnosti, kombinacija tradicionalnih sastojaka sa modernim pristupom. Stari tradicionalni recepti mogu dobiti novi život ako se samo malo poigramo s njima, promijenimo način slaganja komponenti ili pak dodamo neki egzotični začin, umak i sl. U slastice ulažemo prije svega dosta vremena, trudimo se izabrati uvijek svježe i kvalitetne sastojke, što nam garantira i dobar ukus.

Imate li posebne deserte za određena doba godine ili praznike?

Naravno, svako godišnje doba ima neke deserte koji su specifični za to vrijeme. Koristimo sezonsko voće, ljeti prevladava bobičasto voće, dok je zima u znaku orašastih plodova. Jagoda je kraljica proljeća, a jabuka kraljica jeseni. Pojavljuju se u raznim kombinacijama. Kako nam dolazi jesen, predlažemo da probate naš choux sa vanilijom, jabukama u cimetu i slanom karamelom. Uz sve sezonske deserte imamo i tradicionalne koji su dostupni svakodnevno, baklava, hurmašica, krempita, piramida. Nama najdraži period u slastičarni je svakako vrijeme adventa. U to vrijeme uz dobro poznato uživanje u slasticama, uživamo i u toplini okićenog ambijenta. Slastičarnom se širi miris medenjaka i domaćih babki. Na slasticama se rade Božićni motivi, a od prošle godine imamo i Božićnu zabavu uz fritule i čaj.

Kako pratite trendove u slastičarstvu i kako ih integrirate u svoju ponudu?

Kao i u svim segmentima života, tako i u slastičarstvu, trendovi se u posljednje vrijeme dosta brzo mijenjanju. U korak s vremenom nastojimo biti prateći razne izvore kako na društvenim mrežama, tako i u masovnim medijima. Također, kroz putovanja i upoznavanje novih kultura na raznim destinacijama donosimo nove ideje. Uz to sve, ugostimo i poznate hrvatske slastičare gdje nam kroz edukaciju i druženje približe svjetske trendove.

Kako se trudite osigurati vrhunsko iskustvo za svoje kupce? Kako reagirate na njihove povratne informacije?

Nastojimo da su naši kolači uvijek sviježi, te da prije svakog puštanja kolača iz kuhinje isprobamo svaku komponentu kolača pojedinačno. Na sreću, dobijemo više pozitivnih nego negativnih povratnih informacija. Svaka informacija je dobrodošla – bila ona pozitivna ili negativna. Pohvale nas vesele, a kritike uvijek razmatramo.

Da li sami obučavate svoje zaposlene ili zapošljavate iskusne slastičare? Koje su ključne osobine koje tražite kod svojih zaposlenika?

Prilikom zapošljavanja prije svega gledamo društvenost i komunikativnost jer su to osobine koje se uklapaju u naš kolektiv. Kod nas trenutno slastičarstvo kao struka ne postoji u školskom planu i programu pa često zapošljavamo „priučene“ slastičarke koje pak rastu sa nama kroz edukacije i učenje.

Koliko Vam je važna tradicija u stvaranju slastica? Da li imate neki tradicionalni recept koji ste naslijedili od obitelji?

Tradicija je jako važan dio našeg poslovanja i obvezni dio naše svakodnevne ponude čine i kolači koji su karakteristični za ovo područje kao što su baklava, hurmašice ili krempita te oni koji polako postaju dio obvezne ponude kao što su tiramisu ili piramida… Uz to sve u prigodnim blagdanskim vremenima imamo i već dobro poznate babke, medenjake te druge tradicionalne kolače.

Imate li posebne linije proizvoda namijenjene osobama s dijetetskim ograničenjima?

Prateći trendove i zahtjeve naših gostiju u ponudu smo uvrstili i proizvode sa dijetetskim ograničenjima. U suradnji sa poznatom hrvatskom slastičarkom Teom Mamut razvili smo proizvode koji su prirodno bez glutena, te proizvode koji se prave bez rafiniranih šećera. Moramo naglasiti, iako su proizvodi prirodno bez glutena, rade se u kuhinji gdje mogu doći u kontakt sa glutenom.

Možete li nas provesti kroz svoj kreativni proces pri stvaranju novog deserta? Koliko vremena obično treba da razvijete novi recept?

Kreativni proces pri stvaranju novog deserta je nešto što ni mi sami ne možemo definirati, ali ćemo ga pokušati ukratko opisati. Kreativni proces često bude „prigodan“, pa smo tako za Božićne blagdane imali chux „Djedova kapica“ ili pak „Božićno drvce“ gdje se kombinacijom komponenti nastoji dočarati kapica Djeda Božićnjaka ili pak Božićno drvce. Također, drugi vid kreativnog procesa bude kada netko od kolega donese ideju slastice koju je probao negdje. Ukratko, kreativni proces pri stvaranju novog deserta bio bi od ideje do realizacije kroz istančana nepca naših kolega iz kuhinje, uz asistenciju „neslastičarskog“ osoblja.

Šta smatrate ključem uspješnog brendiranja slastičarne?

Brendiranje nije jednokratna aktivnost, već se radi o kontinuiranom procesu koji zahtijeva trud svih uključenih u rad. Ono zahtijeva kontinuirani rad i poboljšanja, a istovremeno i čvrste temelje na kojima se gradi brend. Ključan uspjeh brendiranja slastičarne svakako su prepoznatljiv i kvalitetan proizvod. On se može postići uz velike napore te veliku dozu opreza, a prije svega se postiže uz osoblje koje je motivirano i koje se svakodnevno trudi i gradi na svom osobnom rastu i rastu slastičarne kao kolektiva.