Nasiha Pozder: Turizam je naša škrinja s blagom do koje moramo pokazati put

Turizam je naš brend i to ćemo komunicirati na domaćem i stranim tržištima putem modernih kanala što je neophodno u današnje vrijeme.  

Intervju: Nasiha Pozder, ministrica okoliša i turizma FBiH

Biografija: Rođena 1978. godine u Tuzli. Diplomirala 2003. godine na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu 2013. godine doktorirala na oblasti arhitektura i urbanizam. Stručni ispit položila 2008. godine. Od 2004. godine zaposlena na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, na Katedri za urbanizam i prostorno planiranje, gdje je 2018. godine izabrana u zvanje docenta. Autorica je značajnog broja naučnih i stručnih radova, a kao gostujuća predavačica ostvarila saradnju na Technische Universität Wien, Technische Universität Stuttgart, Inalco institute Sorbonne Pariz, İTÜ Istanbul Technical University itd. Profesionalnu karijeru razvijala i kroz Institut za arhitekturu, urbanizam i prostorno planiranje AFS gdje je vodila tim zadužen za projekte iz oblasti urbanizma, ali i kroz saradnju sa lokalnim zajednicama i strukovnim udruženjima, te kao konsultantica za UNDP i Svjetsku banku na projektima Recovery, Local Integrated Development, Climate-Ready Cities. U mandatu 2018-2022. obavljala dužnost zastupnice u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, a svoj politički angažman vezuje sa stručnim, pa od 2012. godine učestvuje u radu komisija za urbanizam i prostorno planiranje i zaštitu kulturnog, prirodnog i historijskog naslijeđa Federacije Bosne i Hercegovine, te Kantona Sarajevo i Grada Sarajeva Značajnu saradnju ostvarila i kao konsultantica i predavačica za Friedrich Naumann, Heinrich Böll, WFD i Boris Divković fondacije na projektima i seminarima u oblasti prostorne politike, zaštite okoliša i smart city rješenjima. Aktivno govori Engleski jezik.

U ovom izdanju časopisa HUBiH imamo zadovoljstvo predstaviti Nasihu Pozder, ministricu okoliša i turizma Federacije Bosne i Hercegovine. Ministrica Pozder detaljno govori o usvojenoj Strategiji razvoja turizma, inicijativama za održivi turizam, te planovima za unapređenje turističke infrastrukture. Saznajte više o saradnji s privatnim sektorom, digitalnim inovacijama i naporima za poticanje ruralnog turizma u našoj zemlji.

Možete li podijeliti s nama glavne ciljeve i strategije razvoja turizma u Federaciji BiH koja je usvojena u Vašem mandatu?Federacija BiH od svog nastanka pa sve do oktobra 2023. nije imala usvojenu Strategije razvoja turizma. U septembru 2023. godine na Svjetski dan turizma konačno smo uspjeli ispraviti ovu grešku i usvojili smo ovaj važan, strateški dokument za period 2022. – 2027. godina. Radi se o vitalnom dokumentu koji nam je putokaz kako da stvaramo uslove za dugoročan i održiv razvoj turizma. Važan je taj sistematski pristup, koji će doprinijeti značajnom povećanju broja turista, dužem boravku i većoj potrošnji, stvarajući nova radna mjesta i dodatne prihode za privatni i javni sektor. Brojevi turista koji dolaze u našu zemlju stalno rastu. Strategija će nam sigurno pomoći kako da upravljamo našim turizmom, a ne da nam se on sam od sebe događa.

Također, Strategija razvoja turizma FBiH predstavlja korak prema jačanju šireg lanca vrijednosti turizma i održivom razvoju u Federaciji Bosne i Hercegovine, jer se turizam smatra jednom od najbrže rastućih grana naše privede, s velikim potencijalom i mogućnostima.

Koje su ključne inicijative u promicanju održivog turizma i zaštiti okoliša u zemlji?

Federalno ministarstvo okoliša i turizma kreira legislativni okvir i mjere kako bi se razvijao turizam, ali i štitio okoliš. To mora biti komplementarno. Naše nadležnosti se preklapaju s kantonima u mnogim pitanjima, ali koordinacija koju sam uspostavila i redovni sastanci s kantonalnim ministrima i turizma i okoliša daje jednu dobru dinamiku i pomaže kako da unaprijedimo stanje. Mi smo ove godine povećali budžet i za turizam i za okoliš i od realizacije projekta koje ćemo podržati ovisit koliko ćemo budžetski ponovo rasti u 2025. Radimo strateški, razgovaramo s ljudima koji su aktivni u turizmu, sa strukom i znalcima a sve kako bi turizam više planirali, da njime rukovodimo u korist radnika u turizmu, samih turista, građana a da, istovremeno, sve to ide ruku pod ruku sa zaštitom okoliša.

Da li Ministarstvo sarađuje s privatnim sektorom kako bi podržalo razvoj ugostiteljskog sektora i povećalo konkurentnost turističke ponude Bosne i Hercegovine?

Upravo su u toku javni pozivi za turizam i okoliš koji su kreirani nakon brojnih razgovora i s privatnim sektorom. Kako se turizam i ugostiteljstvo razvijaju, privatni sektor postaje sve konkurentniji, sve prilagođeniji zahtjevima gostiju i tržišta. Stalno obilazim gradove i destinacije širom Bosne i Hercegovine i uvjerila sam se u sjajne ideje i ljude koji stvaraju budućnost u turizmu i ugostiteljstvu, posebno. Vjerujem da ćemo podrškom dobrim projektima putem našeg javnog poziva unaprijediti konkurentnost ugostiteljskog sektora, kao i turizma u cijelosti. Možda najkonkretniji vid saradnje sa privatnim sektorom u ovom trenutku je kreditna linija kod Razvojne banke za projekte u turizmu gdje Vlada FBiH i ovo ministarstvo subvencioniraju kamate, čime olakšavamo ulaganje u npr. gradnju novih smještajnih kapaciteta.

Koje su glavne marketinške strategije o promociji turizma Bosne i Hercegovine, kako na domaćem, tako i na međunarodnom tržištu?

Jedan od naših programa u turizmu motiviran potrebom da se strateški brendira turizam. Tu očekujemo dobre projekte koji ću putem video spotova brendirati ono što najbolje imamo u ovoj oblasti. Mnogo toga je važno da prvo naši ljudi u Bosni i Hercegovini saznaju o vlastitoj zemlji, koliko imamo odličnih destinacija, a naravno i strani turisti. Pogotovo sada kada se otvaraju nove avio-linije i turizam je naša škrinja s blagom do koje moramo pokazati put. Turizam je naš brend i to ćemo komunicirati na domaćem i stranim tržištima putem modernih kanala što je neophodno u današnje vrijeme.

Federalno ministarstvo okoliša i turizma kreira legislativni okvir i mjere kako bi se razvijao turizam, ali i štitio okoliš. To mora biti komplementarno. Naše nadležnosti se preklapaju s kantonima u mnogim pitanjima, ali koordinacija koju sam uspostavila i redovni sastanci s kantonalnim ministrima i turizma i okoliša daje jednu dobru dinamiku i pomaže kako da unaprijedimo stanje. Mi smo ove godine povećali budžet i za turizam i za okoliš i od realizacije projekta koje ćemo podržati ovisit koliko ćemo budžetski ponovo rasti u 2025.

Možete li nam reći više o planovima Ministarstva za poticanje ruralnog turizma i razvoj turističkih proizvoda u ruralnim područjima zemlje?

Jedan naš program odnosi se na podršku konkurentnosti turističke i ugostiteljske djelatnosti kroz sufinansiranje specifičnog turizma – ruralnog i autohtonih ugostiteljskih djelatnosti u gradovima i u selima, kroz edukaciju, izradu projektne dokumentacije, tekuće održavanje, prilagođavanje objekta ekološki prihvatljivijim standardima, troškove usluga tekućeg održavanja objekta, nabavku i plasiranje autohtone ponude pića i hrane. Svrha je poboljšati postojeće usluge na teritoriju Federacije BiH, uz primjenu i ekoloških standarda u poslovanju. Autohtona turističko-ugostiteljska ponuda i proizvodi koji se nude također su nešto što je prednost Bosne i Hercegovine, te uz adekvatnu podršku, razvoj ruralnog i specifičnog turizama će tek dobiti na pravom zamahu.

Da li se planiraju integrirati digitalne tehnologije u turističku industriju kako bi poboljšalo turističko iskustvo posjetioca i kako bi se olakšale rezervacije i promocija turističkih destinacija?

Na tome također radimo. Neki kantoni i turističke zajednice, poput Srednjobosanskog razvijaju te moderne sisteme koji će sigurno pomoći u sistemskom rješenju, od promocije, do rezervacije i stavljanju u porezni sistem. Mi to želimo u Federaciji, naravno i u čitavoj državi Bosni i Hercegovini, te ćemo ove godine započeti projekat koji će nam u budućnosti otvoriti integraciju digitalne tehnologije u turističku industriju. Tu imamo mnoge administrativne izazove, ali ćemo učiniti sve što je do nas da to prevaziđemo i unaprijedimo i uslugu i poslovanje u sferi turizma.

Jedan naš program odnosi se na podršku konkurentnosti turističke i ugostiteljske djelatnosti kroz sufinansiranje specifičnog turizma – ruralnog i autohtonih ugostiteljskih djelatnosti u gradovima i u selima, kroz edukaciju, izradu projektne dokumentacije, tekuće održavanje, prilagođavanje objekta ekološki prihvatljivijim standardima, troškove usluga tekućeg održavanja objekta, nabavku i plasiranje autohtone ponude pića i hrane. Svrha je poboljšati postojeće usluge na teritoriju Federacije BiH, uz primjenu i ekoloških standarda u poslovanju. Autohtona turističko-ugostiteljska ponuda i proizvodi koji se nude također su nešto što je prednost Bosne i Hercegovine, te uz adekvatnu podršku, razvoj ruralnog i specifičnog turizama će tek dobiti na pravom zamahu.

Koje su najvažnije investicije i projekti u Bosni i Hercegovini u cilju poboljšanja turističke infrastrukture i poticanja privrednog rasta u sektoru turizma?

Opet se vraćam na javni poziv, gdje po prvi puta imamo kapitalna ulaganja u turizmu. Taj grant iznosi dva miliona KM. Preciznije, radi se o kapitalnim transferima drugim nivoima vlasti i fondovima za razvoj turizma u Federaciji BiH. Jedan od programa odnosi se na sufinansiranje izgradnje infrastrukture za poboljšanje turističke ponude i specifičnosti razvoja turističkih destinacija. Ovo će pomoći u poboljšanju standarda, kvalitete i specifičnih oblika turizma te stvaranje dodatne vrijednosti turističke destinacije. Drugi program se odnosi na sufinansiranje projekata u funkciji razvoja održivog turizma na destinacijama od šireg prirodnog i kulturno-historijskog značaja za Federaciju BiH –radovi na rekonstrukciji, sanaciji i unapređenju objekata i lokaliteta te izrada projektne dokumentacije. I treći program koji se odnosi na sufinansiranje podrške projektima za nabavku sredstava za rad u svrhu promocije specifičnih oblika turizma. Dobrim i kvalitetnim projektima i njihovom realizacijom, sigurno ćemo imati veći privredni rast. To se od turizma očekuje i to zajedno možemo postići.