Sve počinje od dobre priče – prvo ide priča, pa sve ostalo, poručuje Kristijan Iličić i ističe potencijal BiH za vrhunski turizam.

Intervju: Kristijan Iličić, travel blogger

Kristijan Iličić ime je koje se posljednjih godina sve češće povezuje s globalnim turističkim iskustvima, storytellingom i autentičnim pristupom putovanjima. Ovaj nagrađivani hrvatski travel bloger i pustolov proputovao je sve države svijeta — svih 197 zemalja, čime je ostvario životni san i upisao se u historiju. Put prema tom cilju započeo je još u ranom dobu, kada je sa 19 godina s bratom krenuo na prvo veliko putovanje kroz jugoistočnu Aziju, zahvaljujući kojem je otkrio svoju strast prema putovanjima i drugim kulturama.
Njegove avanture i reportaže ne ostaju samo putopisne slike i video zapisi, Iličić je autor putopisne autobiografije Jedan san, tisuću priča, osnivač pustolovne turističke agencije Nomadik Travel i kreator putničkih priča koje prati stotine hiljada ljudi na društvenim mrežama.

Posebno je prepoznat i za svoj doprinos promociji Bosne i Hercegovine, izdat mu je diplomatski pasoš BiH kao simbol priznanja za način na koji ovu zemlju predstavlja svijetu, a često ističe kako je BiH njegova “druga domovina” s nevjerojatnim potencijalom za turizam.

U razgovoru za HUBiH, Iličić govori o tome šta čini destinaciju globalno prepoznatljivom, kako se mijenjaju očekivanja savremenih putnika te zašto je storytelling danas nezaobilazan alat u hotelijerstvu i ugostiteljstvu od luksuznih boutique hotela do skrivenih prirodnih dragulja koji tek trebaju zablistati na svjetskoj turističkoj karti.

HUBiH: Kao osoba koja je proputovala cijeli svijet, koje elemente smatrate ključnima da bi jedna destinacija postala globalno prepoznatljiva i konkurentna?

KRISTIJAN: To možda mogu najbolje pojasniti na primjeru destinacija u Hrvatskoj. Dubrovnik je oduvijek svojim zidinama i specifičnim šarmom privlačio turiste, ponajprije one iz Europe. Imao je svoju priču, snažnu, prepoznatljivu povijest kao Dubrovačka Republika, komparativnu prednost zbog koje je oduvijek bio najpoznatija destinacija u našoj zemlji kao i u prethodnoj državi. Posjećivali su ga uglavnom oni kojima je imponirala ta povijest. Međutim, mladi su počeli dolaziti tek nakon što je postao set za Igre prijestolja.
Imao je svoju priču za starije generacije, a sada je dobio i svoju priču za one mlađe.
Hvar je također bio možda secret tip Europljanima, ali nipošto poznat diljem svijeta. Onda se na njemu pojavio Tom Cruise, i to je bilo to. Zrće na Pagu je imalo drugačiji put. To je destinacija koju nije digao Hollywood niti povijest, već jako dobro složena priča o danonoćnom partijanju.
Što je svemu zajedničko? Priča. Storytelling. I da se to čuje što dalje. U današnje, digitalno doba, dovoljno je da neka priča postane viralna, tako onda i destinacija postaje globalno prepoznatljiva. A time i konkurentna.

HUBiH: Kako danas, po Vašem iskustvu, izgleda savremeni putnik i šta očekuje od hotela, restorana i turističkih usluga?

KRISTIJAN: Ne može se suvremenog putnika strpati u jednu kategoriju. Drugačije putuju milenijalci i Z-generacija, a drugačije X-generacija i stariji. Međutim, svima je danas zajedničko da svoju sljedeću destinaciju pronalaze i proučavaju digitalno. Znači, važna je opet priča, ali i izvrsna prezentacija. A važno je i da ono što se zatječe „na terenu“ odgovara digitalno ispričanoj priči, jer i loš glas jednako brzo putuje kao i onaj dobar. Starije generacije traže vrijednost za novac. Mlađe generacije su stalno u potrazi za nečim novim, vole istraživati, benevolentnije su prema svemu, ako je iskustvo, „vibra“ dobra. Sklone su putovati u inozemstvo, čak i na daleke destinacije. Starije su možda zahtjevnije, ali ako im se pruži vrijednost za novac, spremne su više potrošiti. Mladi vam neće visiti po restoranima nego su skloniji street food modelu.

Neće ići ni na organizirane turističke ture, a odsjedat će i u jeftinijim hotelima, jer im je bitna druga vrsta iskustva. Stariji – tu ne mislim baš na ljude u mirovini, nego na sve već od kraja tridesetih, početka četrdesetih na više – polažu više na dobar smještaj, kvalitetnu hranu. Znači, lokalno se turistički djelatnici moraju prvo odlučiti koga žele privući i onda krenuti u tom smjeru. Recimo, azijatskim turistima je jako važna povijest, povijesne i kulturne znamenitosti.

Njima je potrebna takva priča. Jet-setterima je dovoljno da se negdje pojavila Angelina Jolie ili Tom Cruise. Mladima treba neka posebna priča, festival, vibra, nešto. Svi će oni potrošiti ako im se ispune očekivanja.

HUBiH: Na svojim putovanjima posjećujete različite tipove smještaja, od luksuznih hotela do eco-lodgova i boutique objekata. Koje trendove izdvajate kao najvažnije za ugostitelje u 2025. godini?

KRISTIJAN: Definitivno se sve više izdvajaju boutique hoteli koji nude autentičnost, lokalni karakter, lokalnu gastronomsku ponudu. Oni sami po sebi postaju dio doživljaja. Neki čak nude i lokalne organizirane ture, degustacije…

Mnogim je današnjim turistima (osobito mlađim) važno i to da su hoteli održivi, da se drže ekoloških standarda. Uz ovo, u 2025. i dalje raste wellness turizam, on je bio prisutan i prošlih godina. Danas je najveći luksuz vrijeme koje ste proveli u miru i bez stresa. Upravo to danas ljudima najviše nedostaje. Prednost imaju destinacije koje mogu ponuditi upravo to.

HUBiH: U posljednje vrijeme često boravite u Bosni i Hercegovini. Kako biste ocijenili razvoj hotelijerstva i ugostiteljstva kod nas u poređenju s drugim zemljama koje ste posjetili?

KRISTIJAN: Osobno sam dosta emotivno vezan za BiH, moja supruga tu ima korijene, a i ja imam nešto rodbine u Hercegovini. Gledam na ovu zemlju iz tog emotivnog rakursa, ali i objektivno mogu posvjedočiti nevjerojatnim prirodnim ljepotama kakve sam viđao u dalekim krajevima, a eto, odmah korak do kuće imamo isto to.

Čiste vode, slapovi, šume, resorti, divlje životinje, odlična hrana, nevjerojatna gostoljubivost, i puno, puno stvarne, opipljive povijesti. BiH je nevjerojatno živ organizam, i zemlja s golemim potencijalom za turizam. Važno je ispričati priče. Važno je ozbiljno ulagati u hotelijerstvo i ugostiteljstvo. Sve će se to višestruko vratiti. Da, proputovao sam cijeli svijet, i kad radim usporedbe, mogu napraviti dvije velike skupine destinacija. Jedne kojima je nebo dalo da imaju takve prirodne ljepote da ne moraju zapravo raditi ništa po pitanju marketinga. I dalje je najveći postotak turista onaj koji traži sunce i plaže. U drugoj skupini su one destinacije koje su morale uložiti u stvaranje velikih priča, u izgradnju turističke infrastrukture praktično ni iz čega. Pogledajte Saudijsku Arabiju. Jako su počeli ulagati u turizam, riječ je o milijunima. I onda dovode ljude iz cijelog svijeta da to promoviraju.

BiH se ne mora baš toliko upinjati, ona sama po sebi nudi već sada odlična skijališta, Sarajevski filmski festival, tu je i vjerski turizam, ali puno toga i dalje treba staviti da tako kažem „na kartu“ svijeta. Treba raditi na izgradnji kvalitetne priče. Neki su tu već jako daleko dospjeli. No, riječ je često o obiteljskim pothvatima. Potrebna je neka šira politika stvaranja turističkih destinacija. Ja i dalje vjerujem da je turizam najbolji put ka trajnom prosperitetu (a time i miru) na ovim područjima.

HUBiH: Po Vašem mišljenju, šta je najveća snaga BiH kao destinacije, a šta je trenutno najveća slabost kada govorimo o turističkom iskustvu?

KRISTIJAN: Prirodne ljepote su najveća snaga, a slabost je loš imidž države koja je stalno podijeljena između tri entiteta i koju često zovu „bure baruta“.

HUBiH: Koliko je važan storytelling u hotelijerstvu i ugostiteljstvu, i smatrate li da BiH dovoljno koristi svoje autentične priče u promociji?
KRISTIJAN: Mislim da sam već do sad kroz odgovore naglasio koliko je važan storytelling. Dobro osmišljena priča je najvažnija i od nje sve počinje. Prvo ide priča, pa sve ostalo. Mislim da BiH jako slabo koristi svoje autentične priče u promociji. A ima toliko bogatu povijest i sadašnjost.

U današnje, digitalno doba, dovoljno je da neka priča postane viralna, tako onda i destinacija postaje globalno prepoznatljiva.

HUBiH: Kakvu ulogu danas imaju influenceri i travel kreatori u promociji hotela i destinacija? Koje su najčešće greške koje hoteli i ugostitelji prave kada sarađuju s influencerima?

KRISTIJAN: Influenceri mogu itekako pomoći u prenošenju određene priče, a ako su dovoljno talentirani ta će priča postati viralna. Ako je vide stotine tisuća ljudi, to čini veliku razliku. No, treba znati odabrati influencera. On mora imati veliki doseg, a treba i proučiti kako radi, što piše o destinacijama, odnosi li se s poštovanjem prema lokalnim ljudima, ima li nekog znanja o destinacijama ili je površan, puno je tu faktora. No i vi sami morate imati vrlo jasno zacrtane ciljeve – što točno želite da influencer komunicira i hoće li on to moći komunicirati s obzirom na činjenicu što inače promovira na svojim platformama. Treba znati odabrati influencera. Same brojke nisu sve, ima dosta faktora. Ali broj jedan je ljubav prema putovanjima, i benevolentnost prema lokalnim ljudima. Dolazak čistog srca, bez predrasuda.

HUBiH: Tokom putovanja po BiH, koje ste primjere dobre prakse vidjeli u pogledu ugostiteljstva, usluge ili autentičnih koncepata?

KRISTIJAN: Postoji odličan koncept u Tuzlanskom kantonu. Kad netko kaže safari, prva vam je pomisao Afrika. Ali eto, ima ga i u Tuzlanskom kantonu, konkretno PPG Jelen u Živinicama. Tamo čak iz ruke možete hraniti jelene. Predivno jedno iskustvo. Ali u tome kraju postoje i stvari iz kojih se može napraviti odlična priča. Nekropola stećaka u Olovci, u općini Kladanj, s popisa UNESCO-ve svjetske baštine, pa onda Djevojačka pećina koja je još u brončano doba bila svetište, pa utvrđeni grad Srebrenik, jedna od najimpresivnijih utvrda koje sam vidio. I Cazinski kraj ima odličan potencijal za dobar storytelling. Od starog grada Ostrošca, preko adrenalinskog turizma, npr. raftinga na Uni, ili quadova po planini Velika Gomila do vrlo autentične tradicionalne sofre, na kojoj vam ponude ručak sa slijedom od više od 33 jela.

Svašta se tu može ispričati, i za mlađe i za starije turiste. Nabavite dobre storytellere i napravite dobru priču.

Sarajevo već odavno ima svoju priču, ne samo onu tužnu, već i priču o velikoj povijesti, o Olimpijskim igrama, o Filmskom festivalu…

HUBiH: Šta hotelijeri i ugostitelji u BiH mogu naučiti od destinacija koje ste posjetili, a koje su postigle globalnu prepoznatljivost uprkos ograničenim resursima?

KRISTIJAN: Spomenuo sam već i jedno i drugo. Neki iz pijeska dižu čuda, i rade veliku priču – pozovu influencere ili poznate ljude iz svijeta slavnih, ulažu neizmjerno mnogo da se za to čuje u svim državama čije turiste očekuju – Saudijska Arabija s bogatom poviješću. Dubai s neizmjernim luksuzom. S druge strane, tu su destinacije koje ne ulažu gotovo ništa, ali raspolažu resursima poput „rajskih plaža“ ili drevnih ruševina koje svi žele vidjeti. Zanimljivo je spomenuti i da je Bangkok već nekoliko godina najposjećenija destinacija s više od 30 milijuna turista godišnje. Taj je trend krenuo s „novim dobom“, digitalni dobom kad je sve više ljudi počelo raditi „remote“. Bangkok je hub za digitalne nomade. I opet – priča.
Hotelijeri i ugostitelji u BiH moraju više uložiti u storytelling, to više nije neka sporedna stvar. Moraju imati svoju autentičnu priču koja, međutim, korelira s 21. stoljećem i onime što današnji putnici traže od neke destinacije.

Važno je ozbiljno ulagati u hotelijerstvo i ugostiteljstvo. Sve će se to višestruko vratiti.

HUBiH: Koliko su po Vašem iskustvu važni ljubaznost, toplina domaćina i kvalitetna komunikacija u kreiranju nezaboravnog iskustva gosta?

KRISTIJAN: To je najvažnije. Da živite u samom Edenskom vrtu, ako je osoblje hladno i nepristupačno, ništa od te priče.

HUBiH: Koje biste savjete dali mladim ljudima u BiH koji žele raditi u turizmu, ugostiteljstvu ili postati travel kreatori?

KRISTIJAN: I jedno i drugo je jako težak posao, ali i posao koji daje nevjerojatne plodove i ispunjenje. No, morate to voljeti. Nemojte se upuštati u ugostiteljstvo ako to nemate u sebi. Nemojte ni ići u pravcu travel kreatora ako to nemate u sebi. Morate imati tu želju, volju, ljubav prema turizmu, putovanjima, ugošćavanju, i onda na to dođe puno rada, ali rada koji vas čini sretnima.

I puno strpljenja. Ništa ne ide preko noći. No, prije nego što napravite prvi korak – prvo dobro osmislite svoju priču. Teško je kasnije mijenjati koncept. Ljubav prema onome što radite, osjećaj za realnost što je moguće u određenom trenutku i na određenom mjestu i strpljenje. To je najvažnije.

HUBiH: Kako vidite potencijal BiH u narednih pet godina, može li postati ozbiljna regionalna ili evropska destinacija i šta je presudno da se to desi?

KRISTIJAN: Presudno je da se smire političke prilike, da svi počnu puhati u isto jedro, da osjete i osvijeste da žive u predivnoj zemlji i da im svima turizam može izrazito snažno popraviti životni standard. Ako se ispune ti uvjeti, BiH će trebati i manje od pet godina da postane vrlo ozbiljna turistička destinacija.

BiH se ne mora baš toliko upinjati, ona sama po sebi nudi već sada odlična skijališta, Sarajevski filmski festival, tu je i vjerski turizam, ali puno toga i dalje treba staviti, da tako kažem, ‘na kartu’ svijeta. Treba raditi na izgradnji kvalitetne priče.