Vlasnica Instagram stranice Lala Food Land, Ševala Hodžić otkrila nam je kako je nastao lala_food_land

Intervju: Ševala Hodžić, diplomirana pravnica i magistar Nutricionizma

Ševala Hodžić je diplomirani pravnik te, magistar Nutricionizma. Neobična kombinacija koja se kroz godine razvila kao rezultat suočavanja sa bolešću- moždanim udarom. Sa 16 godina je kao tinejdžer dobila moždani udar. Kroz proces oporavka razvila se ljubav prema hrani, te zdravom načinu ishrane i življenja. Ta ljubav je dovela do toga da postane magistar Nutricionizma, da se posveti i tjelovježbi i da postane certificirani EQF LEVEL 3 instrukor, te certificirani reformer pilates instruktor. Svu tu ljubav prema hrani i zdravom načinu života već godinama dijeli sa svojim pratiocima preko instagram profila @lala_food_land.

Ševala Hodžić, poznatija kao Lala među hiljadama pratilaca na društvenim mrežama, čisti je primjer kako zdravim načinom ishrane ljudi mogu promijeniti svoj život i stanje uma. U 16. godini doživjela je možda udar nakon čega je napravila prvi korak ka zdravom životu kojeg i danas praktikuje, s 30 godina i porodicom. Ne čujemo baš mnogo često kako ljudi u našoj zemlji studiraju nutricionizam, a kod Lale se ljubav prema nauci o odnosu čovjeka i hrane javila nakon bolesti s kojom se izborila. Za portal časopisa HuBiH razgovarali smo o tome kako je nastao profil lala_food_ land, te koji je to mit o zdravoj prehrani u koji vjerujemo, kao i o tome koje su to zdrave namirnice koje bi svi trebali imati u svojoj kuhinji. 

Kada ste počeli izučavati nutricionizam? Kako je nastao profil lala_food_land? 

Nutricionizam kao nauku sam počela izučavati unazad 6-7 godina. Međutim, nutricionizam u okviru pojma “hrana” sam počela izučavati još prije 17 godina kada sam u svoj život dobila neočekivanog gosta-moždani udar. Te davne 2005 na našim poljima pojam Nutricionizma kao nauke još uvijek nije bio razvijen. Ali taj neočekivani gost pomogao mi je da počnem izučavati hranu kako bi unaprijedila svoje zdravlje. Tek nekoliko godina kasnije kada se otvorio smijer Nutricionizma pri Sarajevskom Univerzitetu, počela sam Nutricionizam izučavati školski kao nauku kroz različite oblasti. Iako godinama nisam o svom neočekivanom gostu-moždanom udaru pričala,razvoj društvenih mreža podstakao me je da počnem javno pričati o tom prvom poluvremenu svog života. 

Profil Lalafoodland nastao je još početkom 2016godine uz želju da drugima približim način moje ishrane koja možda nekome ko ima istih ili sličnih problema može pomoći. Zainteresiranost ljudi za zdravim navikama je rastao a samim time i moja želja da što više ljudima pružim priliku da imaju dostupne informacije o “zdravim” obrocima. Tako je nastao spoj Nutricionizma i Instagram profila lalafoodland.

Šta je najbitnije što se naučili kroz studiranje, te kako kreirate sadržaj na svom Instagram profilu?

Iako završene studije, proces učenja nikada ne prestaje. Tek kada završimo neke studije,učenje počinje. Mi se razvijamo i mijenjamo kao individua,a uz to i nauka napreduje svakim danom. Ali ako bi mogla izdvojiti jednu stvar koju smatram najbitnijom koju sam naučila kroz studiji jeste da iako se nekada čini da studiji ne pokazuju i ne prikazuju poziv koji smo izabrali na način kako mi to zamišljamo, nikada ne trebamo odustati od svojih cilja. Čista namjera uz trud uvijek se isplati. 

Kada je u pitanju kreiranje sadržaja na Instagram profilu moram biti vrlo iskrena i reci da vjerovatno nisam poput drugih Food Bloogera koji imaju određene dane snimanja i raspored jela. Ja zapravo sve sto slikam zaista i jedem. Što bi u našom narodu rekli spojim ugodno sa korisnim. Smatram da društvena mreža može biti jako korisna ukoliko je koristimo na zdrav način. Za mene taj pojam predstavlja postavljanje sadržaja koji će drugima biti od koristi i koji može doprinijeti oporavku ma na kojem polju barem jednoj osobi. Za mene je to i više nego dovoljno veliki uspjeh.

Koji je najčešći mit o zdravoj prehrani u koji vjerujemo, a ne bismo trebali?

Smatram da svaka riječ koju napišemo ili objavimo ostavlja mogućnost da onaj ko je čita ili sluša protumači na svoj način. U skladu s tim moramo biti jako oprezni koje infomacija predstavljamo ljudima i da li su te informacije tačne i potkrepljene istraživanjima ili su to tek informacije koje mi smatramo ispravnim (i uprkos istraživanjima postoji mogućnost da ipak stvari budu drugačije za nas nego nam se predstavlja). 

Upravo zbog prevelike količine lažnih informacija koje čine tržište hrane prezasićenim,ljudi se nalaze u jednom od dva stanja- ili strahu od hrane ili u stanju odustajanja od pravilne i zdrave ishrane. Razlog tome upravo jesu mitovi koji šire strah ili šire informaciju da je jedna vrsta namirnica lijek za sve vrste bolesti. Zdravlju tijela se pristupa na individualan način i hrana koja je lijek za jedno tijelo za drugo je bolest. 

Zdrave namirnice koji bi svi trebali imati u svojoj kuhinji?

Zdrave namirnice koje bi svi trebali imati u kuhinji su brokule, bilo koji biljni izvor proteina kao što su slanutak ,leća ili grah ili životinjski izvor proteina poput jaja, zatim borovnice, te zdravi izvor masti poput badema,oraha ili drugih orašida.

Kako se zdravo hraniti na poslu?

U zavisnosti od toga koji posao radite bitno je imati u vidu svoj raspored i u skladu sa njim praviti pametni izbor namirnica i obroka.   Praviti pametne izbore bazira se prije svega na tome da znamo sa čim raspolažemo u svojoj okolini. Da li nosimo doručak na posao i za to imamo vremena ili pak imamo velik izbor zdravih opcija u restoranima koji se nalaze u blizini posla. Ukoliko izbor padne na restorane onda pravimo pravilne izbore koji se baziraju na izboru hrane koji se sastoje od proteina(biljni ili životinjski protein),zdravih mast i zeleniša. Ugljikohidrati koje nam se nude u restoranima poput krompira ili riže su uglavnom prženi u dubokom ulju ili se sastoje od žitarica od kojih su uklonjene mekinje i klice, koji su najhranjiviji dijelovi zrna. Tako te žitarice ostaje s vrlo malo esencijalnih hranjivih sastojaka, zbog čega se integralne žitarice smatraju mnogo zdravijim. Pametan izbor znači unaprijed planirati obroke koje nosimo ili od kuće ili jedemo u restoranima. Planiranje i organizacija je pola posla, a stvaranje navika planiranja doprinosi ne samo fizičkom već i mentalnom zdravlju, te veći fokus radnika i doprinos samom poslu.

I za kraj poruka čitaocima portala HuBiH?

Male kontinuirane svakodnevne radnje (zahvalnost na obroku, svijest o hrani koju jedemo, pametniji izbori, a ne lišavanje…) doprinose velikim promjenama na poljima gdje je promjena neophodna.